Prediktori prekarnog položaja radno aktivnog stanovništva Srbije, Hrvatske i Nemačke
Uporedna analiza
DOI:
https://doi.org/10.47152/ziksi2023012Ključne reči:
prekarijat, prekarno zaposlenje, Srbija, Nemačka, Hrvatska, European Social Survey (ESS)Apstrakt
Prekarni rad i prekarna zaposlenost predstavljaju narastajući savremeni društveni fenomen širom sveta, koji za posledicu ima značajne ekonomske, društvene i političke implikacije. Cilj rada je da markira osnovne prediktore prekarnog zaposlenja u Srbiji, Nemačkoj i Hrvatskoj, koristeći podatke nastale na osnovu IX istraživačkog ciklusa Evropskog društvenog istraživanja (European Social Survey). Upotrebom komparativnog pristupa, baziranog na svetsko-sistemskoj teoriji, nastoje se identifikovati osnovni faktori koji određuju prekarni položaj radno aktivnog stanovništva. Određeni prediktori, kao što je starost, predstavljaju važne determinante prekarnosti u sve tri zemlje, ali postoje i razlike među posmatranim državama, uslovljene istorijskim razvojem kapitalističkih društvenih odnosa na periferijskim pozicijama. Pored starosti, organizaciona dimenzija prekarnosti pokazala se kao važan prediktor prekarnog zaposlenja radno aktivnog stanovništva u sve tri zemlje. Sa druge strane, odsustvo sindikalnog članstva, veličina radne organizacije i državljanstvo se pokazuju kao statistički značajni prediktori prekarnosti, ali ne u svim posmatranim zemljama.
Reference
Bakić, J. (2019). Evropska krajnja desnica 1945–2018. Clio.
Bartlett, W., & Prica, I. (2016). Interdependence between core and peripheries of the European economy: Secular stagnation and growth in the Western Balkans (LSE “Europe in Question” Discussion Paper Series No. 104/2016). DOI: https://doi.org/10.2139/ssrn.2729882
Bradaš, S. (2018). Prekarna zaposlenost na tržištu rada Srbije. Fondacija Centar za demokratiju.
Bradaš, S., & Reljanović, M. (2019). Indikatori dostojanstvenog rada u Srbiji: Analiza normativnog okvira i prakse. Friedrich Ebert Stiftung.
Brady, D., & Biegert, T. (2017). The rise of precarious employment in Germany. In A. Kalleberg & S. Vallas (Eds.), Precarious work (Research in the Sociology of Work, Vol. 31). Emerald Publishing. DOI: https://doi.org/10.1108/S0277-283320170000031008
Broughton, A., et al. (2016). Precarious employment in Europe (Vol. 1: Patterns, trends and policy strategies). European Commission.
Butković, H., et al. (2016). Nonstandard work in Croatia: Challenges and perspectives in selected sectors. Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).
Crăciun, I. C. (2019). Perceptions of the precarious life: The middle-aged precariat in Germany. In Positive aging and precarity (International Perspectives on Aging, Vol. 21). Springer. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-14255-1_5
Del Río-Casasola, A. (2021). Centre–periphery in the EU-20: A classification based on factor analysis and cluster analysis. Cambridge Journal of Economics, 45(6), 1337–1360. DOI: https://doi.org/10.1093/cje/beab041
Duell, N. (2004). Defining and assessing precarious employment in Europe: A review of main studies and surveys. ESOPE Project.
Draženović, I., Kunovac, M., & Pripužić, D. (2018). Dynamics and determinants of emigration: The case of Croatia and the experience of new EU member states. Public Sector Economics, 42(4), 415–447. DOI: https://doi.org/10.3326/pse.42.4.3
ETUC, & ETUI. (2019). Benchmarking working Europe. ETUI.
Gilroy, B., & Günthner, J. (2017). The German precariat and the role of fundamental security: Is the unconditional basic income a possible solution for the growing precarity in Germany? (Working Papers CIE No. 109). Paderborn University, CIE Center for International Economics.
Ilić, V. (2006). Uporedni metod u sociologiji: Verlorene Jahre aus dem Leben eines Soziologen. Gradska narodna biblioteka.
International Labour Organization. (2008). Measuring decent work: Tripartite meeting of experts on measurement of decent work, 8–10 Sept. 2008 (TMEMDW/2008). ILO.
Keskin, E. (2020). Rising tide of precariat and denizens in neoliberal capitalism: The case of Germany. In V. Beck, H. Henning, & R. Lepenies (Eds.), Dimensions of poverty (Philosophy and Poverty, Vol. 2). Springer. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-31711-9_20
Kocka, J. (2016). Capitalism: A short history. Princeton University Press. DOI: https://doi.org/10.2307/j.ctvc77kv8
Lazić, M., & Pešić, J. (2012). Making and unmaking state-centred capitalism in Serbia. ISI; Čigoja štampa.
Mandić, S. (2015). Položaj Srbije u svetskom kapitalističkom sistemu. Kultura, 148, 80–101. DOI: https://doi.org/10.5937/kultura1548080M
Marković, A. (2018). Prekarnost i migranti: Prolazni izazov ili pretnja za sigurnost i stabilnost neoliberalizma. In Z. Lutovac & S. Mrđa (Eds.), Savremene migracije i društveni razvoj: Interdisciplinarna perspektiva. SSD; IDN; ISI; Filozofski fakultet.
Marković, A., & Jovanović-Ajzenhamer, N. (2018). Klasično nasleđe savremenog fenomena: Veberovo shvatanje društvene stratifikacije i prekarijat. Kultura polisa, 15(37), 533–544.
Marković, A. (2019). Prekarnost radnih uslova u Srbiji. In M. Lazić & S. Cvejić (Eds.), Stratifikacijske promene u periodu konsolidacije kapitalizma u Srbiji. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Marković, A. (2020). Prekarijat i neka pitanja društvene strukture i društvenih nejednakosti. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 39(2–3), 109–126. DOI: https://doi.org/10.47152/ziksi2020237
Marković, A. (2022). Prekarijat i demokratija: Teze za promišljanje. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 41(1), 55–74. DOI: https://doi.org/10.47152/ziksi2022014
Matković, T. (2003). Zaposlenost u Hrvatskoj i izmjene radnog zakonodavstva. Revija za socijalnu politiku, 10(2), 255–262. DOI: https://doi.org/10.3935/rsp.v10i2.136
Pešić, J. (2017). Promena vrednosnih orijentacija u postsocijalističkim društvima Srbije i Hrvatske: Politički i ekonomski liberalizam. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Savanović, A., et al. (2021). Radnici drugog reda: Nestandardni rad u Srbiji. Platforma za teoriju i praksu društvenih dobara.
Tomić, I. (2020). Reforme zakonske zaštite zaposlenja i ishodi na tržištu rada u Hrvatskoj. Odabrani prijevodi, 53/20, 1–35. DOI: https://doi.org/10.3326/op.53
Trimikliniotis, N., & Fulias-Souroulla, M. (2013). Informalisation and flexibilisation at work: The migrant woman precariat speaks. In F. Anthias, M. Kontos, & M. Morokvasic-Müller (Eds.), Paradoxes of integration: Female migrants in Europe (International Perspectives on Migration, Vol. 4). Springer. DOI: https://doi.org/10.1007/978-94-007-4842-2_4
Valerštajn, I. (2016). Svetski sistem: Kriza i naučnik. Ekonomski fakultet, Centar za izdavačku delatnost.
Weinberger-Vidovic, H., & Mara, I. (2015). Free movement of workers, transitional arrangements and potential mobility from Croatia. Wiener Institut für Internationale Wirtschaftsvergleiche (WIIW).
Wright, E. O. (2016). Is the precariat a class? Global Labour Journal, 7(2), 123–135. DOI: https://doi.org/10.15173/glj.v7i2.2583
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
