Postajanje majkom tokom pandemije virusa Kovid-19 u Srbiji
DOI:
https://doi.org/10.47152/ziksi2022031Ključne reči:
tranzicija u majčinstvo, pandemija, doživljaj majčinstvaApstrakt
Cilj ovog kvalitativnog istraživanja eksplorativnog karaktera je tumačenje efekata krize izazvane pandemijom virusa kovid-19 na iskustvo postajanja majkom. Subjektivni doživljaj tranzicije u majčinstvo oblikuje se u odnosu na iskustva unutar određenih faza koje podrazumevaju donošenje odluke o rađanju, period trudnoće, porođaj, period neposredno nakon rođenja deteta i period ranog majčinstva, ali se konstruiše i u odnosu na normativno uslovljene diskurse o „dobrom materinstvu“ i njegovom prikazivanju, kao i percepcijom neformalne i institucionalne podrške majčinstvu. Pandemija kovida-19 postavila je pred pojedince i grupe nove izazove u pogledu gotovo svakog segmenta ljudske egzistencije, te polazimo od pretpostavke da su efekti krize bitno uticali i na doživljaj tranzicije u majčinstvo. U istraživanju je učestvovalo deset žena koje su postale majke u periodu između marta 2020. i februara 2021. godine, a rezultati ukazuju na specifičnosti iskustva tranzicije u majčinstvo u kontekstu pandemije u svakoj od njenih faza.
Reference
Bobić, M. (2018). Transition to parenthood: New insights into socio-psychological costs of childbearing. Stanovništvo, 56(1), 1–27. DOI: https://doi.org/10.2298/STNV180403003B
Bobić, M. (2021). Biti žena/majka u vreme pandemije kovida 19 u Srbiji. In O. Radonjić (Ed.), KOVID-19: Pandemija društvenih rizika i nesigurnosti (pp. 51–68). Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.
Bobić, M., & Stanojević, M. (2014). Prelaz iz braka u roditeljstvo: Diskursi i prakse – dijadna perspektiva. Sociologija, 56(4), 427–444. DOI: https://doi.org/10.2298/SOC1404427B
Clarke, E., Preston, M., Raskin, J., & Bengtson, V. (1999). Types of conflicts and tensions between older parents and adult children. The Gerontologist, 39, 261–270. DOI: https://doi.org/10.1093/geront/39.3.261
Finch, J. (2007). Displaying families. Sociology, 41(1), 65–81. DOI: https://doi.org/10.1177/0038038507072284
Fingerman, K., Pitzer, M., Lefkowitz, S., Birditt, S., & Mroczek, D. (2008). Ambivalent relationship qualities between adults and their parents: Implications for both parties’ well-being. The Journals of Gerontology, 63(6), 362–371. DOI: https://doi.org/10.1093/geronb/63.6.P362
Gray, A., & Barnett, J. (2022). Welcoming new life under lockdown: Exploring the experiences of first-time mothers who gave birth during the COVID-19 pandemic. British Journal of Health Psychology, 27, 534–552. DOI: https://doi.org/10.1111/bjhp.12561
Hughson, M. (2015). Mnogo odgovornosti, premalo podrške: Sami roditelji na Zapadnom Balkanu. Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
López-Morales, H., Del Valle, M. V., Canet-Juric, L., Andrés, M. L., Galli, J. I., Poó, F., & Urquijo, S. (2021). Mental health of pregnant women during the COVID-19 pandemic: A longitudinal study. Psychiatry Research, 295, 113567. DOI: https://doi.org/10.1016/j.psychres.2020.113567
Ljubičić, M. (2016). Normativna i funkcionalna dimenzija intergeneracijske solidarnosti u narativima mladih majki. Sociologija, 58, 306–323. DOI: https://doi.org/10.2298/SOC16S1306L
Luescher, K., & Pillemer, K. (1998). Intergenerational ambivalence: A new approach to the study of parent–child relations in later life. Journal of Marriage and the Family, 60(2), 413–425. DOI: https://doi.org/10.2307/353858
Mason, J., May, V., & Clarke, I. (2007). Ambivalence and the paradoxes of grandparenting. Sociological Review, 55(4), 687–706. DOI: https://doi.org/10.1111/j.1467-954X.2007.00748.x
Miller, T. (2005). Making sense of motherhood: A narrative approach. Cambridge University Press. DOI: https://doi.org/10.1017/CBO9780511489501
Sekkides, O., & Vecchia, E. (2020). Editorial: COVID-19: We will not be returning to the old normal. The Lancet Microbe, 1(6), e226. DOI: https://doi.org/10.1016/S2666-5247(20)30151-8
Sekulić, N. (2016). Kultura rađanja: Istraživanje o seksualnoj i reproduktivnoj socijalizaciji žena. Čigoja štampa.
Stanojević, D. (2021). Uticaj pandemije kovida 19 na podelu obaveza u domaćinstvu: Slučaj Srbije. In M. Petrović (Ed.), Izazovi u oblasti rada, porodice i stila života u kontekstu pandemije kovida 19 u Srbiji: Nove solidarnosti i nove nejednakosti (pp. 47–64). Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.
Tomanović, S. (2017). Roditeljstvo između familizma i individualizacije: Primer Srbije. In S. Ignjatović & A. Bošković (Eds.), Individualizam (pp. 162–181). Institut društvenih nauka.
Tomanović, S. (2021). Porodične prakse i solidarnost u toku pandemije kovida 19 u Srbiji. In M. Petrović (Ed.), Izazovi u oblasti rada, porodice i stila života u kontekstu pandemije kovida 19 u Srbiji: Nove solidarnosti i nove nejednakosti (pp. 65–80). Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.
Tomanović, S., Stanojević, D., & Ljubičić, M. (2016). Postajanje roditeljem u Srbiji: Sociološko istraživanje tranzicije u roditeljstvo. Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.
Walter, A., Stauber, B., & Pohl, A. (2009). Youth: Actor of social change. Final report. IRIS.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2022 Milica Vlajić

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

