Kontekstualizacija politika rodne ravnopravnosti i lokalni razvoj: Primer dobre prakse u Vojvodini
Ključne reči:
rod, lokalni razvoj, seoske žene, rodne politike, kontekstualna analiza, Vojvodina, poluperiferijaApstrakt
Polazeći od toga da je stvaranje relevantnog znanja u oblasti društvenh nauka u cilju osnaživanja i osvešćivanja, te u promovisanju pozitivne društvene promene, autorka u ovom tekstu pokazuje kako je za uspeh javnih politika u bilo kojoj oblasti, pa i u oblasti rodne ravnopravnosti neophodna njihova adekvatna kontekstualizacija, odnosno osmišljavanje intervencije koja spaja saznajno i iskustveno. To je pristup koji je u velikoj meri suprotstavljen normativističkom pristupu koji dominira u zemljama poluperiferije, i koji za posledicu ima hroničan "problem implementacije", koji je eufemizam za stvarni problem – problem neadekvatne kontekstualizacije. Kontekstualizacija ima dve strane: potrebno je izvršiti kontekstualizaciju u društvo koje ima određene karakteristike, a s druge strane, potrebno je razumeti i javne politike u okviru konteksta njihovog razvoja, odnosno razvoja "polja rodnih politika". Strateško osmišljavanje javnih politika podrazumeva analizu polja javnih politika, odnosno kontinuiteta intervencija u određenoj oblasti. Autorka definiše polje rodnih politika, na osnovu obimne i kompleksne komparativne analize, koja je obuhvatila desetak zemalja, i objašnjava unutrašnju logiku njegovog razvoja. U drugom delu, autorka se fokusira na konkretan primer razvoja rodnih politika u Vojvodini u pravcu osnaživanja seoskih žena, i pokazuje kako je tekao proces, u nekim segmentima u koje je autorka imala direktan uvid, te koje su nove mogućnosti na vidiku. Autorka se posebno zalaže da se u pristupu javnim politikama osnaži razumevanje značaja strategija umrežavanja i širenja znanja uz pomoć novih tehnologija, kako bi se ubrzao proces razgradnje starih, patrijarhalnih matrica mišljenja i formirale nove, nepatrijarhalne, nediskriminatorne i inkluzivne prakse u svim oblastima društvenog života.
Reference
Advocacy and policy influencing for social change. (2011). TACSO.
Antonić, S. (2011). Iskušenja radikalnog feminizma: Moć i granice društvenog inženjeringa. Službeni glasnik.
Blagojević Hjuson, M. (2015). Sutra je bilo juče: Prilog društvenoj istoriji žena u drugoj polovini 20. veka u Jugoslaviji. Zavod za ravnopravnost polova.
Blagojević, M. (Ed.). (1998). Ka vidljivoj ženskoj istoriji: Ženski pokret u Beogradu 90-tih. Centar za ženske studije.
Blagojević, M. (Ed.). (2008a). Seoske ženske organizacije u Vojvodini: Međutim, meni se najviše sviđa što pokušavamo da uradimo nešto dobro. Zavod za ravnopravnost polova.
Blagojević, M. (2008b). Ženske seoske organizacije u Vojvodini: Staranje o sebi, o drugima, o zajednici. In M. Blagojević (Ed.), Seoske ženske organizacije u Vojvodini: Međutim, meni se najviše sviđa što pokušavamo da uradimo nešto dobro. Zavod za ravnopravnost polova.
Hughson, M. (2015). Poluperiferija i rod: Pobuna konteksta. Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Sekulić, N. (2012). Rodna ravnopravnost u lokalnoj zajednici: Neka pitanja o političkoj transformaciji Srbije danas. In M. Petrović (Ed.), Glokalnost transformacijskih procesa u Srbiji. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta i Čigoja štampa.
Stojaković. (2008). Domaća radinost i angažovanje žena u Vojvodini krajem 19. i početkom 20. veka. In M. Blagojević (Ed.), Seoske ženske organizacije u Vojvodini: Međutim, meni se najviše sviđa što pokušavamo da uradimo nešto dobro. Zavod za ravnopravnost polova.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

