Kontekstualizacija politika rodne ravnopravnosti i lokalni razvoj: Primer dobre prakse u Vojvodini
Ključne reči:
rod, lokalni razvoj, seoske žene, rodne politike, kontekstualna analiza, Vojvodina, poluperiferijaApstrakt
Polazeći od toga da je stvaranje relevantnog znanja u oblasti društvenh nauka u cilju osnaživanja i osvešćivanja, te u promovisanju pozitivne društvene promene, autorka u ovom tekstu pokazuje kako je za uspeh javnih politika u bilo kojoj oblasti, pa i u oblasti rodne ravnopravnosti neophodna njihova adekvatna kontekstualizacija, odnosno osmišljavanje intervencije koja spaja saznajno i iskustveno. To je pristup koji je u velikoj meri suprotstavljen normativističkom pristupu koji dominira u zemljama poluperiferije, i koji za posledicu ima hroničan "problem implementacije", koji je eufemizam za stvarni problem – problem neadekvatne kontekstualizacije. Kontekstualizacija ima dve strane: potrebno je izvršiti kontekstualizaciju u društvo koje ima određene karakteristike, a s druge strane, potrebno je razumeti i javne politike u okviru konteksta njihovog razvoja, odnosno razvoja "polja rodnih politika". Strateško osmišljavanje javnih politika podrazumeva analizu polja javnih politika, odnosno kontinuiteta intervencija u određenoj oblasti. Autorka definiše polje rodnih politika, na osnovu obimne i kompleksne komparativne analize, koja je obuhvatila desetak zemalja, i objašnjava unutrašnju logiku njegovog razvoja. U drugom delu, autorka se fokusira na konkretan primer razvoja rodnih politika u Vojvodini u pravcu osnaživanja seoskih žena, i pokazuje kako je tekao proces, u nekim segmentima u koje je autorka imala direktan uvid, te koje su nove mogućnosti na vidiku. Autorka se posebno zalaže da se u pristupu javnim politikama osnaži razumevanje značaja strategija umrežavanja i širenja znanja uz pomoć novih tehnologija, kako bi se ubrzao proces razgradnje starih, patrijarhalnih matrica mišljenja i formirale nove, nepatrijarhalne, nediskriminatorne i inkluzivne prakse u svim oblastima društvenog života.
Reference
Advocacy and policy influencing for social change. (2011). TACSO.
Antonić, S. (2011). Iskušenja radikalnog feminizma: Moć i granice društvenog inženjeringa. Službeni glasnik.
Blagojević Hjuson, M. (2015). Sutra je bilo juče: Prilog društvenoj istoriji žena u drugoj polovini 20. veka u Jugoslaviji. Zavod za ravnopravnost polova.
Blagojević, M. (Ed.). (1998). Ka vidljivoj ženskoj istoriji: Ženski pokret u Beogradu 90-tih. Centar za ženske studije.
Blagojević, M. (Ed.). (2008a). Seoske ženske organizacije u Vojvodini: Međutim, meni se najviše sviđa što pokušavamo da uradimo nešto dobro. Zavod za ravnopravnost polova.
Blagojević, M. (2008b). Ženske seoske organizacije u Vojvodini: Staranje o sebi, o drugima, o zajednici. In M. Blagojević (Ed.), Seoske ženske organizacije u Vojvodini: Međutim, meni se najviše sviđa što pokušavamo da uradimo nešto dobro. Zavod za ravnopravnost polova.
Hughson, M. (2015). Poluperiferija i rod: Pobuna konteksta. Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Sekulić, N. (2012). Rodna ravnopravnost u lokalnoj zajednici: Neka pitanja o političkoj transformaciji Srbije danas. In M. Petrović (Ed.), Glokalnost transformacijskih procesa u Srbiji. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta i Čigoja štampa.
Stojaković. (2008). Domaća radinost i angažovanje žena u Vojvodini krajem 19. i početkom 20. veka. In M. Blagojević (Ed.), Seoske ženske organizacije u Vojvodini: Međutim, meni se najviše sviđa što pokušavamo da uradimo nešto dobro. Zavod za ravnopravnost polova.
Downloads
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

