Socijalna zaštita i briga o starima

Autori

  • Branislava Knežić Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, Srbija
  • Vojin Vidanović Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu, Srbija

Ključne reči:

stari, briga o starima, strategije razvoja, vaninstitucionalna i institucionalna zaštita, decentralizacija socijalne zaštite

Apstrakt

Sve duži životni vek i penzionerski staž određuju položaj starih osoba u savremenim društvima. Daleko smo od uslova u kojima bi svi, bez obzira na dob, pol, obrazovanje i mesto stanovanja mogli da provedu život u sigurnosti. Živimo u vremenu političkih i ekonomskih kriza i promena u kojima postoje kategorije stanovništva, pogotovo ostareli, koji su ugroženi, osiromašeni, bolesni, usamljeni, ranjivi i ne mogu bez pomoći porodice i društvenih institucija da dočekaju dostojanstven kraj. Iako je, kod nas briga o starima, u velikoj meri, svedeno na porodicu i ima međugeneracijski karakter sve češće porodica nije u stanju da sama snosi teret te brige.A mnogi žive sami ili u staračkim domaćinstvima, mlađi su poslednjih dvadesetak godina napuštali zemlju i roditelje u potrazi za boljim životom. Kroz Zakonska rešenja i Strategije o starima i u Srbiji se pokušava, preko institucionalnih i vaninstitucionalnih oblika zaštite, pomoći ljudima tzv. trećeg životnog doba.

U tekstu su diskutovani oblici brige o starima sa naglaskom na efikasnijim vaninstitucionalnim službama pomoći i podrške procesu integracije starih u društvo. Institucionalnu zaštitu trebalo bi shvatiti kao poslednju meru za one kojima je potrebna stalna zdravstvena nega i pomoć. Stoga problemi starosti postaju značajna društvena pojava koja zaokuplja naučnu i stručnu pažnju gerontologa, gerijatara, sociologa, socijalnih radnika, kriminologa, psihologa i drugih.

Reference

Knežić, B. (2003). Ugroženost prava na život starih ljudi. Pravni život, br. 9.

Matković, G. (2006). Decentralizacija socijalne zaštite u Srbiji. Centar za liberalno-demokratske studije.

Nacionalna strategija o starenju 2006–2015. (2005). Vlada Republike Srbije.

Penev, G. (2005). Srbija u prvoj polovini 21. veka: Da li se može izbeći depopulacija i intenzivno demografsko starenje? Geografski fakultet.

Penev, G. (2002). Demografsko starenje u Srbiji, Evropi i svetu u drugoj polovini XX veka. U Šesti gerontološki kongres Jugoslavije, Vrnjačka Banja.

Satarić, N. (2008). Kako organizacije civilnog društva doprinose razvoju vaninstitucionalne zaštite starijih: Primeri dobre prakse. Snaga prijateljstva – Amity.

Srbija 2020: Koncept razvoja Republike Srbije do 2020. godine. (2010). Kancelarija predsednika Republike Srbije.

Strategija razvoja socijalne zaštite. (2005). Vlada Republike Srbije.

Strategija za smanjenje siromaštva. (2003). Vlada Republike Srbije.

United Nations. (2008). The Madrid international plan of action on ageing: Guiding framework and toolkit for practitioners & policy makers.

United Nations, Population Division. (2002). World population aging: 1950–2050.

Venne, R. (n.d.). Mainstreaming the concerns of older persons into the social development agenda.

Vodič kroz strategiju Evropa 2020. (2011). Evropski pokret u Srbiji.

Zakon o socijalnoj zaštiti. (2011). Službeni glasnik Republike Srbije, br. 24/2011.

##submission.downloads##

Objavljeno

2011-11-11

Kako citirati

Knežić, B., & Vidanović, V. (2011). Socijalna zaštita i briga o starima. Zbornik Instituta Za kriminološka I sociološka istraživanja, 30(1–2), 291–305. преузето од https://zbornik-iksi.rs/index.php/home/article/view/160

Broj časopisa

Sekcija

Članci

Najčitanije od istog autora

1 2 > >> 

##plugins.generic.recommendBySimilarity.heading##

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 > >> 

##plugins.generic.recommendBySimilarity.advancedSearchIntro##