Revolt i terorizam: Koreni i plodovi
Ključne reči:
terorizam, revolt, društveni odnosi, politikaApstrakt
U kontekstu napora da se, u odgovoru na terorističke napade i strah od terorizima, formira odgovarajuća međunarodna i nacionalna politika, u tekstu su razmatrani različiti koncepti revolta pojmovno određenog kroz široki dijapazon osećanja koja uključuju mržnju ogorčenost, antipatiju, nesviđanje itd. Naime, bez obzira na neslaganje među teoretičarima ali i među onima koji politički odlučuju, a koje postoji u savremenom diskur- su u pogledu pozicioniranja u vremenu spram terorizma (da li je terori- zam posledica ili je terorizam uzrok), revolt se tipično navodi kao kon- cept ključan za razumevanje terorizma. Putem skiciranja nekih različitih pristupa određenju koncepta revolta, autorka nastoji da ukaže na to da je multidisciplinarni pristup u izučavanju ove pojave neophodan za krei- ranje efikasne i održive antiterorističke politike.
Reference
Ansell-Pearson, K. (1996). Nietzsche contra Rousseau: A study of Nietzsche's moral and political thought. Cambridge University Press.
Audard, C. (2002). Rawls in France. European Journal of Political Theory, 1(2), 215–227.
Beck, U. (2002). The terrorist threat: World risk society revisited. Theory, Culture & Society, 19(4), 39–55.
Black, D. (1998). The social structure of right and wrong. Academic Press.
Borradori, G. (2004). Philosophy in a time of terror: Dialogues with Jürgen Habermas and Jacques Derrida. University of Chicago Press.
Cohen, R. (1996). Cultural aspects of international mediation. In J. Bercovitch (Ed.), Resolving international conflicts: The theory and practice of mediation (pp. 107–125). Lynne Rienner Publishers.
Deflem, M. (1997). The globalization of heartland terror: Reflections on the Oklahoma City bombing. The Critical Criminologist, 8(1), 5.
Etzioni, A. (2002). Implications of the American anti-terrorism coalition for global architectures. European Journal of Political Theory, 1(1), 9–30.
Fisher, R. (1996). Generate fresh ideas. In Beyond Machiavelli: Tools for coping with conflict. Penguin Books.
Gibbs, J. P. (1989). Conceptualization of terrorism. American Sociological Review, 54(3), 329–340.
Hopmann, T. P. (1995). Two paradigms of negotiation: Bargaining and problem solving. Annals of the American Academy of Political and Social Science, 542, 24–47.
Kaldor, M. (2006). Terrorism. United Nations Foundation. http://www.un-globalsecurity.org/pdf/Kaldor_paper_terrorism.pdf
Kaplan, R. D. (2002, March). The world in 2005. The Atlantic Monthly, 289(3). https://www.theatlantic.com/doc/200203/kaplan
Kressel, N. J. (2002). Mass hate: The global rise of genocide and terror. Westview Press.
Parsons, T. (1978). Action theory and the human condition. Free Press.
Perlman, D. (2006). Metaforce: New ways to end terrorism. The Shalom Center. http://www.shalomctr.org/node/102
Popper, K. (1995). The open society and its enemies: Vol. 2. The high tide of prophecy: Hegel, Marx, and the aftermath. Routledge.
Webb, G. R. (2002). Sociology, disasters, and terrorism: Understanding threats of the new millennium. Sociological Focus, 35(1), 87–95.
Downloads
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

