Revolt i terorizam: Koreni i plodovi
Ključne reči:
terorizam, revolt, društveni odnosi, politikaApstrakt
U kontekstu napora da se, u odgovoru na terorističke napade i strah od terorizima, formira odgovarajuća međunarodna i nacionalna politika, u tekstu su razmatrani različiti koncepti revolta pojmovno određenog kroz široki dijapazon osećanja koja uključuju mržnju ogorčenost, antipatiju, nesviđanje itd. Naime, bez obzira na neslaganje među teoretičarima ali i među onima koji politički odlučuju, a koje postoji u savremenom diskur- su u pogledu pozicioniranja u vremenu spram terorizma (da li je terori- zam posledica ili je terorizam uzrok), revolt se tipično navodi kao kon- cept ključan za razumevanje terorizma. Putem skiciranja nekih različitih pristupa određenju koncepta revolta, autorka nastoji da ukaže na to da je multidisciplinarni pristup u izučavanju ove pojave neophodan za krei- ranje efikasne i održive antiterorističke politike.
Reference
Ansell-Pearson, K. (1996). Nietzsche contra Rousseau: A study of Nietzsche's moral and political thought. Cambridge University Press.
Audard, C. (2002). Rawls in France. European Journal of Political Theory, 1(2), 215–227.
Beck, U. (2002). The terrorist threat: World risk society revisited. Theory, Culture & Society, 19(4), 39–55.
Black, D. (1998). The social structure of right and wrong. Academic Press.
Borradori, G. (2004). Philosophy in a time of terror: Dialogues with Jürgen Habermas and Jacques Derrida. University of Chicago Press.
Cohen, R. (1996). Cultural aspects of international mediation. In J. Bercovitch (Ed.), Resolving international conflicts: The theory and practice of mediation (pp. 107–125). Lynne Rienner Publishers.
Deflem, M. (1997). The globalization of heartland terror: Reflections on the Oklahoma City bombing. The Critical Criminologist, 8(1), 5.
Etzioni, A. (2002). Implications of the American anti-terrorism coalition for global architectures. European Journal of Political Theory, 1(1), 9–30.
Fisher, R. (1996). Generate fresh ideas. In Beyond Machiavelli: Tools for coping with conflict. Penguin Books.
Gibbs, J. P. (1989). Conceptualization of terrorism. American Sociological Review, 54(3), 329–340.
Hopmann, T. P. (1995). Two paradigms of negotiation: Bargaining and problem solving. Annals of the American Academy of Political and Social Science, 542, 24–47.
Kaldor, M. (2006). Terrorism. United Nations Foundation. http://www.un-globalsecurity.org/pdf/Kaldor_paper_terrorism.pdf
Kaplan, R. D. (2002, March). The world in 2005. The Atlantic Monthly, 289(3). https://www.theatlantic.com/doc/200203/kaplan
Kressel, N. J. (2002). Mass hate: The global rise of genocide and terror. Westview Press.
Parsons, T. (1978). Action theory and the human condition. Free Press.
Perlman, D. (2006). Metaforce: New ways to end terrorism. The Shalom Center. http://www.shalomctr.org/node/102
Popper, K. (1995). The open society and its enemies: Vol. 2. The high tide of prophecy: Hegel, Marx, and the aftermath. Routledge.
Webb, G. R. (2002). Sociology, disasters, and terrorism: Understanding threats of the new millennium. Sociological Focus, 35(1), 87–95.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

