Međunarodni i nacionalni pravni okvir zaštite od zlostavljanja na radu

Petar Čolić

doi:10.47152/ziksi2025034

Autori

Petar Čolić Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Srbija (doktorand) https://orcid.org/0009-0003-8255-3564

DOI:

https://doi.org/10.47152/ziksi2025034

Ključne reči:

zlostavljanje na radu, međunarodna dokumenta, nacionalna dokumenta, zaposleni, zaštita

Apstrakt

Zlostavljanje na radu predstavlja složen društveni problem koji ugrožava osnovna prava zaposlenih i zahteva adekvatne mehanizme zaštite. Ovaj rad analizira međunarodna i nacionalna pravna dokumenta sa ciljem identifikovanja ključnih mehanizama prevencije i zaštite, kao i isticanja nedostataka postojećeg zakonodavstva. Analiza međunarodnog pravnog okvira započinje univerzalnim dokumentima – Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, zatim evropskim instrumentima – Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, uz prikaz slučajeva iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima, Revidiranom evropskom socijalnom poveljom i Rezolucijom Evropskog parlamenta o uznemiravanju na radnom mestu. U središtu analize se nalazi Konvencija Međunarodne organizacije rada br. 190 o iskorenjivanju nasilja i uznemiravanja u svetu rada i prateća Preporuka br. 206, koje predstavljaju sveobuhvatni međunarodni standard direktno posvećen ovoj problematici. Na nacionalnom nivou, osnovu čine Ustav i Zakon o radu, dok je posebna pažnja posvećena Zakonu o sprečavanju zlostavljanja na radu i pratećem Pravilniku o pravilima ponašanja poslodavaca i zaposlenih u vezi sa prevencijom i zaštitom od zlostavljanja na radu. Razmatraju se i neke odredbe Krivičnog zakonika, Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Analiza ukazuje na proceduralne slabosti, naročito u vezi sa dokazivanjem ponavljanja i umišljaja, te ističe potrebu daljeg usklađivanja sa međunarodnim standardima, preciznijeg definisanja zlostavljanja na radu i razmatranja uvođenja kao krivičnog dela.

Reference

Almeida, V. H., Scodro, C. L., & Tristão, A. C. (2024). Harassment, workers’ mental health and the potential of ILO Convention No. 190: An analysis based on the France Télécom case. Revista de Gestão Social e Ambiental, 18(4), 1–19. DOI: https://doi.org/10.24857/rgsa.v18n4-148

C. v. Romania, Application no. 47358/20, European Court of Human Rights (30 August 2022). https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-218933

Churchill, R. R., & Khaliq, U. (2004). The Collective Complaints System of the European Social Charter: an effective mechanism for ensuring compliance with economic and social rights? European Journal of International Law, 15(3), 417–456. DOI: https://doi.org/10.1093/ejil/15.3.417

Council of Europe. (1950). European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms. European Treaty Series No. 005. https://www.echr.coe.int/documents/convention_eng.pdf

Council of Europe. (1996). European Social Charter (Revised). European Treaty Series No. 163. https://rm.coe.int/168007cf93

Čović, D. (2010). Uzroci i posledice mobinga. Pravo – teorija i praksa, 27(7–8), 117–126.

Dragićević, M., & Obradović, G. (2024). Konvencija Međunarodne organizacije rada broj 190 o sprečavanju nasilja i uznemiravanja u svetu rada - razlozi za ratifikaciju. Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Nišu, 63(103), 53–80. DOI: https://doi.org/10.5937/zrpfn1-55346

Dudić, A. (2018). Mobing - problem pojedinca ili problem drušva? Društvene devijacije 3(3), 597–607.

European Union (2001). European Parliament reсolution on haraссment at the workplace, 2001/2339 (INI). http://https//eur-lex.europa.eu/legal-content/GA/ALL/?uri=CELEX:52001IP0283

European Union. (2012). Charter of Fundamental Rights of the European Union (2012/C326/02). Official Journal of the European Union. https://www.europarl.europa.eu/charter/pdf/text_en.pdf

Fišeković-Kremić, M. (2016). Ispitivanje prediktora nasilja na radnom mestu kod zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Beogradu [doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu]. NaRDus. https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/11923/Disertacija.pdf

Gligorić, S. M., & Zlatanović, S. N. S. (2020). Savremeni oblici povrede dostojanstva ličnosti na radu - osnovne sličnosti i razlike. Strani pravni život, 64(3), 31–42. DOI: https://doi.org/10.5937/spz64-27484

Grozdanić, V., Škorić, M., & Martinović, I. (2012). Kaznenopravna zaštita radnika prema odredbama novog Kaznenog zakonika. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 19(2), 473–499.

International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights, December 16, 1966, 993 U.N.T.S.3. https://www.ohchr.org/en/instrumentsmechanisms/instruments/international-covenant-economic-social-and-cultural-rights

International Labour Organization (2019). Convention No. 190 concerning the elimination of violence and harassment in the world of work (No. 190). https://normlex.ilo.org/dyn/nrmlx_en/f?p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_INSTRUMENT_ID:3999478

International Labour Organization (2019). Recommendation No. 206 concerning the elimination of violence and harassment in the world of work (No. 206). https://normlex.ilo.org/dyn/nrmlx_en/f?p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_INSTRUMENT_ID:3999478

International Labour Organization. Ratifications of C190 - Violence and Harassment Convention, 2019 (No. 190). https://normlex.ilo.org/dyn/nrmlx_en/f?p=1000:11300:0::NO:11300:P11300_INSTRUMENT_ID:3999810

Jatić, Z., Erkocevic, H., Trifunovic, N., Tatarevic, E., Keco, A., Sporisevic, L., & Hasanovic, E. (2019). Frequency and forms of workplace violence in primary health care. Medical Archives, 73(1), 6–10. DOI: https://doi.org/10.5455/medarh.2019.73.6-10

Jovanović, P. P. (2018). Načelo jednakosti u radnom pravu. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, 52(1), 17–39. DOI: https://doi.org/10.5937/zrpfns52-17549

Juras, D. (2016). Mobing i policija. Policija i sigurnost, 25(2), 131–152.

Kazneni zakonik Republike Hrvatske. Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21. (2021).

Kovačević, Lj. (2016). Pojam zlostavljanja na radu u zakonodavstvu i sudskoj praksi Republike Srbije. U Đ. Ignjatović (Ur.), Kaznena reakcija u Srbiji – VI deo (str. 214–242). Univerzitet u Beogradu – Pravni fakultet.

Krivični zakonik, Službeni glasnik Republike Srbije br. 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13, 108/14, 94/16, 35/19 i 94/24. (2024).

Mehmedović, E., & Avdić, L. (2024). Pravna regulacija mobinga u Bosni i Hercegovini: da li postoji potreba posebnog zakonskog uređenja zaštite od mobinga? Zbornik Pravnog fakulteta u Tuzli, 1(1), 193–223. DOI: https://doi.org/10.51558/2712-1178.2024.10.1.193

Michailidou, E. M., & Mavromoustaki, O. (2023). Workplace harassment and bullying. International Journal of Advances in Engineering and Management, 5(6), 908–913.

Petrović, A. (2014). Problem razlikovanja diskriminacije i zlostavljanja na radu u pravnoj teoriji i praksi u Republici Srbiji. Pravni vjesnik: časopis za pravne i društvene znanosti, 30(2), 77–88.

Pleskun, O. (2024). Counteracting and preventing mobbing in labor relations: theoretical and practical aspects. Visegrad Journal on Human Rights, 5(1), 113–117.

Pravilnik o pravilima ponašanja poslodavaca i zaposlenih u vezi sa prevencijom i zaštitom od zlostavljanja na radu, Službeni glasni Republike Srbije br. 62/10. (2010).

Prebiračević, V., Jarić, D., i Ćurčić R. (2012, 20-21. april). Sprečavanje mobinga kao potreba savremenog menadžmenta [rezime saopštenja sa skupa]. 543. Međunarodni naučni skup “Menadžment, 2012”, Mladenovac, Srbija.

Rapajić, M. M. (2015). Ekonomska i socijalna prava u Ustavu Srbije. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, 49(1), 273–298.

Reljanović, M. (2011). Šikanozno vršenje prava, diskriminacija i zlostavljanje na radu–zakonska regulativa i praksa. Pravni zapisi: časopis Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu, 2(1), 186–196. DOI: https://doi.org/10.5937/pravzap1101186R

Rittossa, D. & Trbojević Palalić, M. (2007). Kaznenopravni pristup problematici mobbinga. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 28(2), 1325–1351.

Šaljić, E. (2013). Žrtve mobinga. Pravne teme, 1(2), 12–18.

Špadijer v. Montenegro, Application no. 31549/18, European Court of Human Rights (9 November 2021). https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-212970

Spalević, Ž., Bjelajac, Ž., & Bratić, L. (2013). Osvrt na pojedine aspekte krivičnopravne regulative mobinga u evropskom zakonodavstvu. Evropsko zakonodavstvo, 45–46, 56–72.

Ustav Republike Srbije. Službeni glasnik Republike Srbije br. 98/06. (2006).

Učur, M. Đ. (2022). Konvenciju MOR-a o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetlu rada treba ratifikovati. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 43(3), 859–872. DOI: https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.3.16

United Nations. (1948). Universal Declaration of Human Rights. https://www.un.org/en/universal-declaration-human-rights/

Vučković-Kićanović, O. (2017). Mobing: prepoznavanje, procesuiranje, sankcionisanje – zakon i praksa. Radno i socijalno pravo, 2(1), 257–281.

Vuković, A. (2015). Nedorečenosti u pravnoj regulaciji mobinga kao oblika diskriminacije. Vještak 3(1), 348–357.

Zakon o radu, Službeni glasnik Republike Srbije br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17, 113/17 i 95/18. (2018).

Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Službeni glasnik Republike Srbije br. 52/21. (2021).

Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu. Službeni glasnik Republike Srbije br. 36/10. (2010).

Živković, T. (2011). Mobbing – current problems and managament’s role in mobbing prevention. U P. Dašić (Ur.), 1st International conference „Economics and managament – based on new technologies“ (pp. 572–579). SaTCIP.