Distribucija nekih psihičkih poremećaja u populaciji mladih muškaraca i žena
Ključne reči:
seksualni dimorfizam, ličnost, taksonomska analizaApstrakt
Razlike u distribuciji nekih psihičkih poremećaja u populaciji mladih muškaraca i žena analizirane su na osnovu podataka dobijenih testovima kojima su procenjene kognitivne i konativne funkcije pretpostavljene kibernetičkim modelima kognitivnog i konativnog funkcionisanja, poremećaji procesa socijalizacije i intenzitet manifestnih simptoma aberantnog ponašanja na slučajnom uzorku od 1334 ispitanika starih 18 godina od kojih je 667 bilo muškog, a 667 ženskog pola. Ti su ispitanici klasifikovani iterativnom primenom linearnih klasifikatora sa tačnošću prepoznavanja od 0.997 u potpunom i 1.000 u intragrupnom prostoru. Primenjeni algoritam je našao da postoji skup od skoro 29% kognitivno i konativno normalnih ispitanika sa nešto povišenim nivoom aktiviteta i natprosečnom efikasnošću paralelnog procesora, skup od oko 22% veoma glupih ispitanika, prividno pitomih ali sa slabijom efikasnošću konativnih regulatora, skup od oko 16% onih sa antisocijalnim poremećajima ličnosti, dakle psihopata, i skup koji se sastoji od preko 32% anksioznih neurotika koji, međutim, imaju natprosečnu efikasnost kognitivnih procesora i stoga dobar školski uspeh. Distribucija ispitanika različitog pola u ovim taksonima bila je sasvim nejednaka. U taksonu dobro socijalizovanih ispitanika sa natprosečnom efikasnošću svih konativnih regulatora, nešto povišenim nivoom aktiviteta, prosečnom efikasnošću perceptivnog i serijalnog, ali iznadprosečnom efikasnošću paralelnog procesora, dakle ispitanika sa efikasnim funkcijama pretežno bioloških kognitivnih procesora i konativnih regulatora bilo je oko 37% muškaraca i oko 20% žena. U taksonu koji se sastojao od ispitanika sa inferiornim funkcijama kognitivnih procesora i ispodprosečnom efikasnošću konativnih regulatora, i zbog toga ne najboljim nivoom socijalizacije, našlo se oko 32% ispitanika ženskog, a samo oko 13% ispitanika muškog pola. U trećem, u suštini psihopatskom taksonu, bilo je oko 26% muških a samo nešto preko 6% ženskih slabo socijalizovanih i agresivnih ispitanika koji imaju izrazite simptome aberantnog ponašanja i slabu adaptaciju na školsku sredinu. U četvrtom taksonu, koji se sastojao od natprosečno inteligentnih, ali ponešto neurotičnih ispitanika bilo je skoro 41% žena i skoro 24% muškaraca. Relacije između pola i pripadanja taksonima bile su značajne, ali asimetrične, jer se na osnovu pripadanja taksonima moglo zaključiti o polu ispitanika dva puta bolje nego što je na osnovu informacije o tome koga je pola neki ispitanik bilo moguće predvideti kome psihološkom tipu pripada.
Reference
Andreasen, N. C., Nopoulos, P., & O’Leary, D. S. (1999). Defining the phenotype of schizophrenia: Cognitive dysmetria and its neural mechanisms. Biological Psychiatry, 46(7), 908–920.
Badyaev, A. V. (1997). Altitudinal variation in sexual dimorphism: A new pattern and alternative hypotheses. Behavioral Ecology, 8(6), 675–683.
Bem, S. L. (1981). Gender schema theory: A cognitive account of sex-typing. Psychological Review, 88(4), 354–364.
Bem, S. L. (1993). The lenses of gender. Yale University Press.
Bertranpetit, J. (2000). Genome, diversity, and origins: The Y chromosome as a storyteller. Proceedings of the National Academy of Sciences, 97(13), 6927–6929.
Blum, D. (1997). Sex on the brain: The biological differences between men and women. Viking Press.
Capel, B. (1998). Sex in the 90s: SRY and the switch to the male pathway. Annual Review of Physiology, 60, 497–523.
Ecker, J., & Welcker, E. (1868). Lectures on man. Anthropological Review, 6(23), 352–355.
Cattell, R. B. (1970). The scientific study of personality. Penguin Books.
Cattell, R. B. (1973). Personality and mood by questionnaire. Jossey-Bass.
Cattell, R. B. (1990). Advances in Cattellian personality theory. In L. A. Pervin (Ed.), Handbook of personality: Theory and research (pp. 101–110). Guilford Press.
Eysenck, H. J., & Eysenck, S. B. G. (1969). Personality structure and measurement. Routledge & Kegan Paul.
Eysenck, H. J. (1970). The structure of human personality (3rd ed.). Methuen.
Eysenck, H. J. (1977). Crime and personality. Routledge & Kegan Paul.
Eysenck, H. J. (1981). Models of personality. Springer.
Eysenck, H. J., & Gudjonsson, G. H. (1990). The causes and cures of criminality. Plenum Press.
Ferligoj, A. (1989). Razvrščanje v skupine (Metodološki zvezki, No. 4). Jugoslovansko združenje za sociologijo.
Fulgosi, A. (1981). Psihologija ličnosti: Teorije i istraživanja. Školska knjiga.
Geary, D. C. (2002). Sexual selection and sex differences in social cognition. In A. McGillicuddy-De Lisi & R. De Lisi (Eds.), Biology, society, and behavior: The development of sex differences in cognition (pp. 23–53). Ablex Publishing.
Guilford, J. P. (1959). Personality. McGraw-Hill.
Harasty, J., Double, K. L., Halliday, G. M., et al. (1997). Language-associated cortical regions are proportionally larger in the female brain. Archives of Neurology, 54, 171–176.
Haug, H. (1984). Macroscopic and microscopic morphometry of the human brain and cortex: A survey in the light of new results. Brain Pathology, 1, 123–149.
Holloway, R. L., Anderson, P. J., Defendini, R., & Harper, C. (1993). Sexual dimorphism of the human corpus callosum from three independent samples: Relative size of the corpus callosum. American Journal of Physical Anthropology, 92, 481–498.
Hošek, A. (1994). Predlog postupaka za procenu efikasnosti procesa socijalizacije. Časopis za kliničku psihologiju i socijalnu patologiju, 1(1–2), 229–250.
Hošek, A., & Momirović, K. (1997). Razlike kognitivnih i ponašajnih karakteristika žena i muškaraca starih od 15 do 20 godina. In Deseti kongres psihologa Jugoslavije, Knjiga rezimea (p. 25). Savez društava psihologa Jugoslavije.
Hošek, A., & Momirović, K. (1999). Seksualni dimorfizam u kognitivnom i konativnom prostoru. In Rezimei V naučnog skupa “Empirijska istraživanja u psihologiji” (pp. 17–18). Institut za psihologiju i laboratorija za eksperimentalnu psihologiju.
Hošek, A. (2000). Elementi sociologije sporta: Sport i proces socijalizacije. Univerzitet u Prištini.
Hošek, A., Momirović, K., & Jovanović, S. (2001). Prilog analizi seksualnog dimorfizma u konativnom prostoru. Psihologija, 34(1–2), 121–138.
Hošek, A. (2002). O određivanju antropoloških taksona. Glasnik Antropološkog društva Jugoslavije, 37, 147–156.
Hošek, A., Radulović, D., Momirović, K., & Radovanović, D. (2003). Tipovi mladih psihopata. Glasnik Antropološkog društva Jugoslavije, 38.
Hrnjica, S. (1994). Opšta psihologija sa psihologijom ličnosti. Naučna knjiga.
Jawaheer, D. (2003). Mapping a gene for 46,XY gonadal dysgenesis by linkage analysis. Clinical Genetics, 63, 1399–1404.
Jones, S. (1996). In the blood: God, genes and destiny. Harper Collins.
Kimura, D. (2000). Sex and cognition. MIT Press.
Koopman, P. (1999). Sry and Sox9: Mammalian testis-determining genes. Cellular and Molecular Life Sciences, 55, 839–856.
Lynn, R. (1994). Sex differences in intelligence and brain size. Personality and Individual Differences, 17, 257–271.
Lewine, R. R. (1981). Sex differences in schizophrenia: Timing or subtypes? Psychological Bulletin, 90, 432–434.
Milenković, S., & Šakotić, J. (2001). Anksioznost, agresivnost i depresivnost kod starih - polne razlike. In Rezimei VII naučnog skupa “Empirijska istraživanja u psihologiji” (pp. 19–20). Institut za psihologiju i laboratorija za eksperimentalnu psihologiju.
Milutinović, M. (1990). Kriminologija (6th ed.). Savremena administracija.
Momirović, K., Horga, S., & Bosnar, K. (1982a). Kibernetički model kognitivnog funkcioniranja: Pokušaj sinteze nekih teorija o strukturi kognitivnih sposobnosti. Kineziologija, 14(5), 63–82.
Momirović, K., Horga, S., & Bosnar, K. (1982b). Prilog formiranju jednog kibernetičkog modela strukture konativnih faktora. Kineziologija, 14(5), 83–108.
Momirović, K. (1988). Uvod u analizu nominalnih varijabli. Savez socioloških društava Jugoslavije.
Momirović, K., et al. (1988). Metode, algoritmi i programi za analizu kvantitativnih i kvalitativnih promjena. Institut za kineziologiju.
Momirović, K., Wolf, B., & Džamonja, Z. (1992). Kibernetička baterija konativnih testova. Centar za primenjenu psihologiju.
Momirović, K., & Hošek, A. (1995). O još nekim skalarnim merama asocijacije između dve nominalne varijable. Statistička revija, 44(3–4), 3–18.
Momirović, K. (1996). Kriminal i druge socijalne devijacije - Mogućnosti i pravci prevencije i represije. In V. Brajić (Ed.), Rezultati naučnih istraživanja iz oblasti društvenih nauka u periodu 1991–1995. godina (pp. 27–33). Ministarstvo za nauku i tehnologiju.
Momirović, K., & Hošek, A. (1999). Jedna asimetrična mera relacija između dve kvantitativne varijable. Psihologija, 32(1–2), 117–124.
Momirović, K. (1999). Algoritam i program za analizu Fisherovih diskriminativnih funkcija (Tehnički izveštaj). Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Momirović, K., & Hošek, A. (2000). O razlikama psihosomatskih poremećaja u mladih muškaraca i žena. Glasnik Antropološkog društva Jugoslavije, 35, 75–80.
Momirović, K. (2003). Classification by neural networks in the analysis of structural differences. In K. Momirović & D. A. Popović (Eds.), Konstrukcija i primena taksonomskih neuronskih mreža. Univerzitet u Prištini.
Mueser, K. T., Bellack, A. S., Morrison, R. L., & Wixted, J. T. (1990). Social competence in schizophrenia: Premorbid adjustment, social skill, and domains of functioning. Journal of Psychiatric Research, 24, 51–63.
Shen, P., Wang, F., Underhill, P. A., Franco, C., Yang, W. H., Roxas, A., ... & Oefner, P. J. (2000). Population genetic implications from sequence variation in four Y chromosome genes. Proceedings of the National Academy of Sciences, 97(13), 7354-7359.
Petz, B. (1992). Psihologijski rječnik. Prosvjeta.
Pilon, N. (2003). Porcine SRY promoter is a target for steroidogenic factor 1. Biology of Reproduction, 68, 1098–1106.
Radovanović, D., Radulović, D., Momirović, K., & Hrnjica, S. (1995). Cognitive and conative characteristics of criminals. In D. Radovanović (Ed.), Psihologija kriminala (Vol. 1, pp. 75–86). Institut za kriminološka i sociološka istraživanja i Centar za primenjenu psihologiju.
Savić, M., Hošek, A., & Momirović, K. (2003). Seksualni dimorfizam u kognitivnom i konativnom prostoru i prostoru varijabli socijalizacije (Tehnički izveštaj). Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Sinclair, A. H. (1990). A gene from the sex-determining region encodes a protein with homology to a conserved DNA-binding motif. Nature, 346, 240–244.
Singer, M. (1994). Kriminologija. Globus.
Singer, W., & Gray, C. M. (1995). Visual feature integration and the temporal correlation hypothesis. Annual Review of Neuroscience, 18, 555–586.
Slewa-Younan, S., et al. (2001). Gender differences, gamma phase synchrony and schizophrenia. Psychiatric Times, 18, 473–488.
Tamminga, C. A. (1997). Gender and schizophrenia. Journal of Clinical Psychiatry, 58, 33–37.
Thomson, R., et al. (2000). Recent common ancestry of human Y chromosomes: Evidence from DNA sequence data. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, 97, 7360–7365.
Wolf, B., Momirović, K., & Džamonja, Z. (1992). KOG 3: Baterija testova inteligencije. Centar za primenjenu psihologiju.
Wolf, B., Hošek, A., & Momirović, K. (2000). Seksualni dimorfizam u prostoru nekih modaliteta agresivnosti. Glasnik Antropološkog društva Jugoslavije, 35, 81–88.
Wada, J. A., Clarke, R., & Hamm, A. (1975). Cerebral hemispheric asymmetry in humans: Cortical speech zones in 100 adults and 100 infant brains. Archives of Neurology, 32, 239–246.
Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap.
Zorić, A., & Momirović, K. (2001). Algoritam i program za automatsku Fisherovu diskriminativnu analizu (Tehnički izveštaj). Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Zaidel, D. W. (2002). Review of Sex and Cognition by Doreen Kimura. Human Nature Review, 2, 239–240.
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
