Prekarijat i demokratija: Teze za promišljanje
DOI:
https://doi.org/10.47152/ziksi2022014Ključne reči:
prekarijat, deliberativna demokratija, radikalna demokratija, agonistička demokratija, levi populizamApstrakt
Ekonomska kriza neoliberalizma, politička kriza i kriza predstavničke demokratije plodno su tle za socijalno-demagoški diskurs i posebno plodno tle za privlačenje prekarijata, nove društvene grupacije koja živi od danas do sutra i čije je osnovno obeležje neizvesnost (pre svega na tržištu rada, ali i šire). Kapitalizam i demokratija počivaju na različitim principima i logikama, a sama logika odnosa kapitalizma i demokratije je „tenzična”. Pitanje koje se nameće jeste kako pomiriti neoliberalni kapitalizam i demokratiju, shvaćenu kao sistem koji počiva na principima slobode i jednakosti? Kako pomiriti demokratiju i velike društvene nejednakosti? Gde je tu prekarijat i koja je njegova uloga? Imajući na umu navedena pitanja, cilj rada koji se nalazi pred čitaocima je da otvori pitanja i mogućnosti novih uglova promišljanja savremene demokratije, a posebno o odnosu demokratije i prekarijata, kao nove društvene grupacije na istorijskoj sceni XXI veka. Posebno je problematizovan odnos demokratije i kapitalizma, kao i odnos prekarijata i deliberativne, radikalne i agonističke demokratije, te levog populizma.
Reference
Anton, M. (2017). The future of liberal democracy. Journal of Political Sciences & Public Affairs, 5(2), 1–5.
Arsovski, D. (2019). Deliberativna demokratija i legitimitet. Theoria, 62(1), 119–132. DOI: https://doi.org/10.2298/THEO1901119A
Bakić, J. (2019). Evropska krajnja desnica 1945–2018. Clio.
Derado, A. (2014). Populizam i kriza demokracije. Amalgam, 6–7(6–7), 19–36.
Đorđević, B. (2018). Agonistički pristup raspravama o budućnosti demokratije u Evropi. Humanističke studije, 4, 9–30.
Foti, A. (2017). General theory of the precariat. Institute of Network Cultures. DOI: https://doi.org/10.4324/9781315593838-14
Habermas, J. (2006). Political communication in media society: Does democracy still enjoy an epistemic dimension? The impact of normative theory on empirical research. Communication Theory, 16, 411–426. DOI: https://doi.org/10.1111/j.1468-2885.2006.00280.x
Hobsbawm, E. (2002). Doba ekstrema: Kratka istorija dvadesetog veka 1914–1991. Dereta.
Janković, I. (2012). Deliberativna demokratija – istorija jedne ideje. Theoria, 55(2), 21–52. DOI: https://doi.org/10.2298/THEO1202021J
Janković, I. (2012a). Deliberativna demokratija i problem njene praktične primene. Filozofija i društvo, 23(2), 187–202.
Jovanović, N. (2014). Na ivici izborne demokratije: Srbija posle izbora 2014. godine. Sociološki pregled, 48(4), 507–530. DOI: https://doi.org/10.5937/socpreg1404507J
Jovanović, N., Marković, A., & Radović, S. (2016). Konsolidacija izborne demokratije, formiranje pluralističke političke elite i njena ideološka orijentacija. In M. Lazić (Ed.), Politička elita u Srbiji u periodu konsolidacije kapitalističkog poretka. ISI; Čigoja štampa.
Koljević, B. (2018). Politika radikalne demokratije Šantal Muf. Srpska politička misao, 60(2), 9–25. DOI: https://doi.org/10.22182/spm.6022018.1
Krivokapić, N. (2016). Demokratija – definisanje i karakteristike. Sociološka luča, 10(2), 30–44.
Marković, A. (2018). Prekarnost i migranti: Prolazni izazov ili pretnja za sigurnost i stabilnost neoliberalizma. In Z. Lutovac & S. Mrđa (Eds.), Savremene migracije i društveni razvoj: Interdisciplinarna perspektiva. SSD; IDN; ISI Filozofski fakultet.
Marković, A. (2019). Prekarnost radnih uslova u Srbiji. In M. Lazić & S. Cvejić (Eds.), Stratifikacijske promene u periodu konsolidacije kapitalizma u Srbiji. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Marković, A. (2020). Prekarijat i neka pitanja društvene strukture i društvenih nejednakosti. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 39(2–3), 109–126. DOI: https://doi.org/10.47152/ziksi2020237
Merkel, W. (2004). Embedded and defective democracies. Democratization, 11(5), 33–58. DOI: https://doi.org/10.1080/13510340412331304598
Merkel, W., & Giebler, H. (2009). Good and bad quality: The multiple worlds of democracy within the OECD. Paper presented at the 21st IPSA World Congress, Santiago de Chile.
Merkel, W. (2014). Is capitalism compatible with democracy? Zeitschrift für vergleichende Politikwissenschaft, 8, 109–128. DOI: https://doi.org/10.1007/s12286-014-0199-4
Pešić, J., Trifunović Petrović, T., & Birešev, A. (2019). Politička kompetencija i konsolidacija kapitalizma u Srbiji: Analiza (ne)davanja odgovora na stavove o poželjnom političkom i ekonomskom poretku. In M. Lazić & S. Cvejić (Eds.), Stratifikacijske promene u periodu konsolidacije kapitalizma u Srbiji. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Phillips, P. (2018). Giants: The global power elite. Seven Stories Press.
Puhle, H.-J. (2005). Democratic consolidation and “defective democracies” (Working Paper No. 47/2005). Facultad de Derecho, Universidad Autónoma de Madrid.
Radović, N., & Sitarski, M. (2007). Stari i novi mediji i javna sfera. In M. Sitarski et al., Internet i javna sfera u Srbiji. BOŠ.
Rajt, E. O. (2016). Ali kapitalizam je barem slobodan i demokratičan, zar ne? In B. Sunkara (Ed.), ABC socijalizma. Centar za politike emancipacije.
Savić, V. (2012). Integration of deliberative democracy and policy-making: A vision of a deliberative system. Filozofija i društvo, 23(4), 170–189. DOI: https://doi.org/10.2298/FID1204170S
Sládeček, M. (2010). Demokratija: Između esencijalno spornog pojma i agonističke prakse: Konoli, Muf, Tjuli. Filozofija i društvo, 21(1), 65–87. DOI: https://doi.org/10.2298/FID1001065S
Splichal, S. (2016). Masovni mediji između javnosti i javne sfere. Medijska istraživanja, 20(1), 5–24.
Standing, G. (2011). The precariat: The new dangerous class. Bloomsbury Academic. DOI: https://doi.org/10.5040/9781849664554
Standing, G. (2011a). The precariat and deliberative democracy: A note towards elements for a precariat charter.
Standing, G. (2012). The precariat: Why it needs deliberative democracy?
Standing, G. (2014). A precariat charter: From denizens to citizens. Bloomsbury Academic. DOI: https://doi.org/10.5040/9781472510631
Standing, G. (2015). The precariat and class struggle. RCCS Annual Review, 7, 3–16. DOI: https://doi.org/10.4000/rccsar.585
Stojiljković, Z. (2016). Post(liberalna) demokratija, kapitalizam i kriza države. In I. Vujačić & B. Vranić (Eds.), Urušavanje ili slom demokratije? Udruženje za političke nauke Srbije; Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Šoć, A. (2016). Deliberativna demokratija između realizma i moralizma. Filozofija i društvo, 27(4), 920–937. DOI: https://doi.org/10.2298/FID1604920S
Vuletić, V. (2013). Šta je danas levica? In Z. Stojiljković (Ed.), Levica u postkriznom kontekstu. FES; Centar za demokratiju.
Vuletić, V. (2016). Dobro društvo i njegovi akteri. In S. Orlović (Ed.), Socijalna demokratija u Evropi i koncept „dobrog društva”. Fondacija Fridrih Ebert; Centar za demokratiju Fakulteta političkih nauka.
Wright, E. O. (2011). Vizije realističnih utopija. Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2022 Aleksandra Marković
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
