Govor mržnje i politički diskurs u zemljama bivše Jugoslavije
Komparativna pravna analiza
DOI:
https://doi.org/10.47152/ziksi2025126Ključne reči:
govor mržnje, politički diskurs, sloboda izražavanja, zemlje bivše Jugoslavije, informisano društvoApstrakt
Cilj rada je kritička analiza pravnog regulisanja govora mržnje u kontekstu političkog diskursa na prostoru bivše Jugoslavije. Poseban fokus usmeren je ka dva međusobno povezana aspekta i to konceptualne i normativne osnove pojma govora mržnje, kao i uporedni pregled zakonodavnih okvira i sudske prakse u odabranim zakonodavstvima. U prvom delu rada izvršena je normativna i teorijska analiza posmatranih pitanja radi obuhvatnijeg sagledavanja pravnih i teorijskih temelja govora mržnje i političkog izražavanja uopšte. Polazeći od međunarodnih pravno-političkih instrumenata za zaštitu ljudskih prava, relevantne sudske prakse i značajnih doktrinarnih stavova, u ovom delu rada se izlaže o pojmovnim određenjima i suštinskim karakteristikama govora mržnje. Posebna pažnja posvećena je svojevrsnoj normativnoj tenziji između zaštite političkog diskursa, koji se smatra osnovom demokratskog društva, te pravnih ograničenja usmerenih na zaštitu pojedinaca i grupa od podsticanja diskriminacije, neprijateljstva odnosno nasilja. Analiza je, takođe, upravljena i na problematiku razlikovanja govora mržnje od kontroverznog ili uvredljivog, ali pravno dopuštenog političkog izražavanja, naročito kada je reč o osetljivim temama poput etniciteta, religije ili kolektivnog sećanja na istorijske događaje. U drugom delu rada se daje pravno komparativni prikaz načina na koje se zemlje bivše Jugoslavije uredile pitanje zabrane govora mržnje. Iako su načelno posmatrane države to pitanje regulisale u skladu sa međunarodnim standardima, a naročito onim uspostavljenim u okviru Saveta Evrope, primećuje se različit pristup sudova u pogledu tumačenja i primene odredbi koje se odnose na govor mržnje. Slovenija i Hrvatska, kao članice EU, manje-više su uskladile svoju regulativu sa tzv. acquis communautaire, ali su i druge posmatrane države usled procesa pridruživanja EU na tragu takvog načina kreiranja pravnog okvira koji se odnosi na govor mržnje. Stoga, razmotreni su zajednički elementi i specifičnosti predmetnih jurisdikcija kako bi se identifikovali obrasci postupanja, nedoslednosti i moguće najbolje prakse. Posebna pažnja posvećena je pojavama govora mržnje koje su oblikovane etno-političkim sukobima i ratnim narativima devedesetih godina prošlog veka, a koji i dalje snažno utiču na savremeni politički diskurs na prostoru bivše Jugoslavije. Osnovni cilj istraživanja jeste razvijanje analitički utemeljenih kriterijuma za razlikovanje govora mržnje od političkog izražavanja, uz uvažavanje specifičnih izazova postkonfliktnih i tranzicionih društava na prostoru bivše Jugoslavije.
Reference
Abrams, F. (1992). Hate speech: The present implications of a historical dilemma. Villanova Law Review, 37, 743.
Article 19. (2018). Responding to “hate speech”: Comparative overview of six EU countries. Article 19. https://www.article19.org/wp-content/uploads/2018/03/ECA-hate-speech-compilation-report_March-2018.pdf (Accessed May 1, 2025)
Badino, M. (2024). Putting hate speech at its place: A political-epistemological perspective. Social Epistemology Review and Reply Collective, 13(2), 47–55.
Barendt, E. (2009). Freedom of speech. Oxford University Press.
Barendt, E. (2019). What is the harm of hate speech? Ethical Theory and Moral Practice, 22, 539–553. DOI: https://doi.org/10.1007/s10677-019-10002-0
Borka, A. (2024). Criminal offense of inciting national, racial, and religious hatred and intolerance. Pravo teorija i praksa, 41(2), 153–171. DOI: https://doi.org/10.5937/ptp2402153B
Brown, A., & Sinclair, A. (2019). The politics of hate speech laws. Routledge. DOI: https://doi.org/10.4324/9781315553917
Constitution of the Republic of Serbia, Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 98/2006 and 115/2021.
Council Framework Decision 2008/913/JHA of November 28, 2008, on combating certain forms and expressions of racism and xenophobia by means of criminal law, Official Journal of the European Union, L 328, 6.12.2008.
Criminal Code of Bosnia and Herzegovina (Official Gazette of BiH, No. 3/2003, as amended by Nos. 32/2003, 37/2003, 54/2004, 61/2004, 30/2005, 53/2006, 55/2006, 8/2010, 47/2014, 22/2015, 40/2015, 35/2018, 46/2021, 31/2023, and 47/2023).
Criminal Code of Montenegro (Official Gazette of the Republic of Montenegro, Nos. 70/2003, 13/2004, 47/2006, and Official Gazette of Montenegro, Nos. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011, 40/2013, 56/2013, 14/2015, 42/2015, 58/2015, 44/2017, 49/2018, and 3/2020).
Criminal Code of the Republic of Croatia (Official Gazette, Nos. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24).
Criminal Code of the Republic of North Macedonia (Official Gazette of the Republic of Macedonia, Nos. 37/96, 80/99, 4/02, 43/03, 19/04, 81/05, 60/06, 73/06, 7/08, 139/08, 114/09, 51/11, 135/11, 185/11, 142/12, 170/13, 27/14, 199/14, 226/15, 97/17, 248/18, 198/18, etc.).
Criminal Code of the Republic of Serbia, Official Gazette of the RS, Nos. 85/2005, 88/2005, 107/2005, 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016, 35/2019, and 94/2024.
Criminal Code, Official Gazette RS, Nos. 50/12 (official consolidated text), 6/16, 54/15, 38/16, 27/17, 23/20, 91/20, 95/21, 186/21, 105/22, and 16/23.
Ćirić, J. (2006). Govor mržnje. Revija za kriminologiju i krivično pravo, 44, 199–222.
Ćirić, J. (2015). Genocidna namera. Crimen, (1), 27–45.
Delić, N. (2016). Krivičnopravni značaj mržnje u svetlu identitetskog preobražaja Srbije. U R. Vasić & M. Polojac (Ur.), Identitetski preobražaj Srbije, prilozi projektu 2015 – kolektivna monografija (str. 127–154). Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Heinze, E. (2006). Viewpoint absolutism and hate speech. Modern Law Review, 69(4), 543–582. DOI: https://doi.org/10.1111/j.1468-2230.2006.00599.x
Hietanen, M., & Eddebo, J. (2023). Towards a definition of hate speech—with a focus on online contexts. Journal of Communication Inquiry, 47(4), 440–458. DOI: https://doi.org/10.1177/01968599221124309
Hlebec, I., & Gardašević, Đ. (2021). Pravna analiza govora mržnje. Pravnik: časopis za pravna i društvena pitanja, 55(107), 9–35.
Kapelańska-Pręgowska, J., & Pucelj, M. (2023). Freedom of expression and hate speech: Human rights standards and their application in Poland and Slovenia. Laws, 12(4), 64. DOI: https://doi.org/10.3390/laws12040064
Kojić, T. (2022). Govor mržnje u sferi javnog obraćanja. U Z. Pavlović & M. Ljubičić (Ur.), Govor mržnje (str. 131–154). Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Law on Electronic Media, Official Gazette of the RS, Nos. 83/2014, 6/2016, 129/2021, and 92/2023.
Law on Public Information and Media, Official Gazette of the RS, Nos. 83/2014, 58/2015, 12/2016, 54/2019, 52/2021, and 92/2023.
Nicević, M., & Dečković, S. (2024). Hate crime in the criminal legislation of North Macedonia. Bezbednost, 66(1), 115–133. DOI: https://doi.org/10.5937/bezbednost2401115N
Nikolić, P. M. (2018). Govor mržnje u internet komunikaciji u Srbiji [Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka]. NaRDUS. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10291
Parekh, B. (2012). Is there a case for banning hate speech? In M. Herz & P. Molnár (Eds.), The content and context of hate speech: Rethinking regulation and responses (pp. 37–56). Cambridge University Press. DOI: https://doi.org/10.1017/CBO9781139042871.006
Pavlović, Z. (2022). Hate speech, violence, and the dissemination of false news on the global social networking highway. In Z. Pavlović & M. Ljubičić (Eds.), Hate speech (pp. 155–167). Institute for Criminological and Sociological Research.
Phillipson, G. (2015). Hate speech laws: What they should and should not try to do. Revue générale du droit, 13.
Ramet, S. P. (2007). The dissolution of Yugoslavia: Competing narratives of resentment and blame. Comparative Southeast European Studies, 55(1), 26–69. DOI: https://doi.org/10.1515/soeu-2007-550104
Rosenfeld, M. (2002). Hate speech in constitutional jurisprudence: A comparative analysis. Cardozo Law Review, 24, 1523. DOI: https://doi.org/10.2139/ssrn.265939
Sternberg, R. J. (2003). A duplex theory of hate: Development and application to terrorism, massacres, and genocide. Review of General Psychology, 7(3), 299–328. DOI: https://doi.org/10.1037/1089-2680.7.3.299
Stevanović, A. (2023). Analysing the hate speech within the framework of political discourse. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 42(1), 63–80. DOI: https://doi.org/10.47152/ziksi2023014
Stojanović, Z. (2022). Commentary on the Criminal Code. Službeni glasnik.
Thompson, M. (1996). Forging war: The media in Serbia, Croatia & Bosnia-Hercegovina. Canadian Journal of Communication, 21(1), 150. DOI: https://doi.org/10.22230/cjc.1996v21n1a934
Van Dijk, T. A. (1997). What is political discourse analysis? Belgian Journal of Linguistics, 11(1), 11–52. DOI: https://doi.org/10.1075/bjl.11.03dij
Vuković, S. (2009). The ethics of Western media: Anti-Serb propaganda in the 1990s. Novi Sad–Sremski Karlovci.
Court decisions
Brandenburg v. Ohio 395 U.S. 444.
Constitutional Court of Montenegro, U-III-6/2016.
Constitutional Court of the Republic of Croatia, U-III-1296/2016, dated May 25, 2016.
Delfi AS v. Estonia (ECtHR), 64569/09.
Josip Šimunić v. Croatia (ECtHR), 20373/17.
R. V. Keegstra 3 SCR 697, 748 (1990).
Schenck v. US 249 US 47, 52 (1919).
Smajić v. BiH (ECtHR), 48657/16.
Theophanous v. Herald Weekly Times Ltd (1994) 182 CLR 104, 124, HC of A
Vrhovno sodišče Republike Slovenije, Sodba II Kp 65803/2012
Judgment of the Court of Appeals in Belgrade under the case number Kž1 250/14.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
