Značaj povezivanja organizovanih kriminalnih struktura i političke elite
Ključne reči:
organizovani kriminalitet, država, politička elita, povezanost, korupcijaApstrakt
U nastojanjima da se definiše organizovani kriminalitet, povezanost organizovanih kriminalnih struktura sa državnim strukturama se razmatra kao jedan od ključnih elemenenata ovog fenomena. Kako je suština pojma organizovanog kriminala u tome da je reč o kriminalu koji je povezan sa postojanjem kriminalne organizacije kao entiteta koji stoji iza činjenja krivičnih dela, obezbeđivanje zaštite od progona je aspekt funkcionisanja tog entiteta koji ultimativno određuje njegovu uspešnost. S obzirom da je strukturna zaštita od progona moguća samo na osnovu ostvarivanja uticaja na vršenje javne moći koja omogućava i usmerava taj progon, ključno za obezbeđivanje odvijanja kriminalnih aktivnosti je srastanje "organizovanog kriminala" i institucija što se manifestuje kao delovanje političke elite. Autor u radu predstavlja različite modalitete povezivanja organizovanih kriminalnih struktura i političke elite sa ciljem da doprinese boljem razumevanju posledica takvog povezivanja ukazivanjem na efekte koje organizovani kriminalitet proizvodi posmatrano u kontekstu legitimnih očekivanja od aktera u društvenim transakcijama u vezi sa političkim procesima.
Reference
Abadinsky, H. (1990). Organized crime (3rd ed.). Nelson-Hall.
Abadinsky, H. (1981). Organized crime.
Abadinsky, H. (2016). Organized crime (11th ed.). Cengage Learning.
Albanese, J. (2000). The causes of organized crime: Do criminals organize around opportunities for crime or do criminal opportunities create new offenders? Journal of Contemporary Criminal Justice, 16(4), 409–423.
Beare, M. (1997). Corruption and organized crime: Lessons from history. Crime, Law and Social Change, 28(2), 155–172.
Bošković, M. (1998). Organizovani kriminalitet: Prvi deo. Policijska akademija.
Bulatović, A. (2016). Ljudska prava u savremenoj politici borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (Doktorska disertacija). Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Bulatović, A. (2011). Italijanska iskustva u borbi protiv organizovanog kriminala. Zbornik radova Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 30(1–2), 279–290.
Cressey, R. D. (1972). Criminal organization. Heinemann.
Ćirić, J. (2005). Država i organizovani kriminal. Sociološki pregled, 49(3), 265–291.
Dimant, E., & Schulte, T. (2016). Corruption: An interdisciplinary perspective. German Law Journal, 17(1), 45–67.
Fijnaut, C., et al. (Eds.). (1998). Organized crime in the Netherlands. Martinus Nijhoff Publishers.
Friedrichs, D. O. (2009). Trusted criminals: White collar crime in contemporary society.
Gounev, P., & Bezlov, T. (2010). The study to examine the links between organised crime and corruption. Center for the Study of Democracy.
Hall, A., & Antonopoulos, G. A. (2015). United Kingdom: The shifting structures of a market with high demand. In M. Levi, O. Shentov, & B. Todorov (Eds.), Financing of organised crime (pp. 105–128). Center for the Study of Democracy.
Howell, J., & Moore, J. (2010). History of street gangs in the United States. National Gang Center Bulletin.
Ignjatović, Đ. (2016). Izučavanje organizovanog kriminaliteta. Revija za kriminologiju i krivično pravo, 7(3), 39–63.
Kinney, J. C. (1966). Constructed typology and social theory.
Lupscha, P. (1988). Organized crime: Rational choice, not ethnic group behaviour: A macro perspective. Law Enforcement Intelligence Analysts Digest, 1–8.
Newburn, T. (2007). Criminology. Willan Publishing.
Newell, J. (2008). Organizovani kriminal i korupcija: Slučaj sicilijanske mafije. In Feudalizam u novom obličju – ogledi o klijentelizmu, korupciji, organizovanom kriminalu i pokušajima reforme (pp. 23–53).
Paoli, L. (2003). The invisible hand of the market: The illegal drugs trade in Germany, Italy and Russia. In P. van Duyne, K. von Lampe, & J. Newell (Eds.), Criminal finances and organising crime in Europe (pp. 19–40). Wolf Legal Publishers.
Passas, N., & Nelken, D. (1993). The thin line between legitimate and criminal enterprises: Subsidy frauds in the European Community. Crime, Law and Social Change, 19.
Pavićević, O., & Bulatović, A. (2017). Transformacija kriminalnih organizacija kroz društveni konstrukt socijalnog banditizma. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 36(1), 43–58.
Simeunović, D. (2001). Privredni kriminal, “podzemlje” i savremena država. In Privredni kriminal i korupcija (pp. 159–171). Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Simeunović, D. (2009). Terorizam – opšti deo. Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Stojiljković, Z. (2013). Politička korupcija i slaba država. Filozofija i društvo, 24(1), 135–159.
Sutherland, E., & Cressey, D. (1970). Criminology (8th ed.). Lippincott.
Šaljić, E. (2015). Bezbednosni pristup u definisanju organizovanog kriminala. Pravne teme, 2(4), 113–131.
Tanzi, V. (1998). Corruption and the economy. In A. Birešev, R. Dregić, & S. Prodanović (Eds.), Corruption and social development (pp. 49–80). Institute for Philosophy and Social Theory, University of Belgrade.
Treisman, D. (2000). The causes of corruption: A cross-national study. Journal of Public Economics, 399–457.
van Dijk, J. (2008). The world of crime: Breaking the silence on problems of security, justice, and development across the world. Sage.
Vold, G. (1958). Theoretical criminology. Oxford University Press.
von Lampe, K. (2003). Organising the nicotine racket: Patterns of criminal cooperation in the cigarette black market in Germany. In P. van Duyne, K. von Lampe, & J. Newell (Eds.), Criminal finances and organising crime in Europe (pp. 41–65). Wolf Legal Publishers.
Downloads
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

