Disciplinski prestupi osuđenih na duge zatvorske kazne

Autori

  • Andrea Topolić Master defektolog
  • Vera Petrović Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, Srbija

DOI:

https://doi.org/10.47152/ziksi2025121

Ključne reči:

disciplinski prestupi, duge kazne zatvora, karakteristike osuđenih

Apstrakt

Uvod: Zatvori predstavljaju visokostrukturirane ustanove u pogledu održavanja reda i bezbednosti. Glavni cilj izvršenja zatvorske kazne je uticanje na osuđene da se uključe u životne tokove nakon izvršenja zatvorske kazne, te da u budućnosti ne vrše krivična dela. Kako se određen broj osuđenih u zatvorima ne pridržava pravila ponašanja i krši disciplinu, u pogledu održavanja reda i bezbednosti i tretmanskog delovanja, pored mnogobrojnih aktivnosti koristi se i disciplinsko kažnjavanje. Cilj: Istraživanje ima za cilj ispitivanje povezanosti sociodemografskih, kriminoloških i penoloških karakteristika osuđenih na dugovremene kazne zatvora sa vršenjem disciplinskih prestupa. Metode: Uzorkom je obuhvaćeno 131 osuđeno lice iz Kazneno-popravnog zavoda u Beogradu. Dužina izrečene kazne je od pet do 40 godina (M = 24.18; SD = 10.40) i jedan osuđeni se nalazio na izvršenju kazne doživotnog zatvora. Godine starosti osuđenih su od 23 do 71 (M = 42.70; SD = 9.30). U ispitivanom uzorku je bilo 64.9% ispitanika koji su ranije osuđivani, a broj ranijih osuda je od nula do 11 (M = 2.18; SD = 2.61). Podaci su prikupljeni analizom službene dokumentacije. Rezultati: Dobijeni nalazi pokazuju da postoje razlike između osuđenih koji vrše i koji ne vrše disciplinske prestupe u pogledu godina starosti, nivoa obrazovanja, vrste izvršenog krivičnog dela, dužine izrečene kazne, utvrđenog rizika od recidivizma i učestvovanja u tretmanu. Zaključak: Dobijeni rezultati mogu biti od značaja u pogledu koncipiranja penalnog tretmana koji odgovara individualnim karakteristikama osuđenih, a sve to u cilju uticanja na smanjenje nedoličnog ponašanja tokom izvršenja kazne. Dodatno, dobijeni nalazi ukazuju na značaj razvijanja i održavanja motivacije osuđenih da učestvuju u tretmanskim aktivnostima tokom izvršenja kazne.

Reference

Allen, T., & Bench, L. (2003). Investigating the stigma of prison classification: An experimental design. The Prison Journal, 83(4), 367–382. DOI: https://doi.org/10.1177/0032885503260143

Austin, J., & Hardyman, P. L. (2004). Objective prison classification: A guide for correctional agencies. US Department of Justice, National Institute of Corrections. DOI: https://doi.org/10.1037/e306302005-001

Berger, R. (2019). Criminal geropsychology – The nexus of elderly offending, mental disorders, and victimization. Voice of the Publisher, 5(3), 35–48. DOI: https://doi.org/10.4236/vp.2019.53003

Bussiere, M. T., & Hanson, R. K. (1998). Predicting relapse: A meta-analysis of sexual offender recidivism studies. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 66(2), 348–362. DOI: https://doi.org/10.1037//0022-006X.66.2.348

Butler, H. D., Steiner, B., Makarios, M. D., & Travis III, L. F. (2020). An examination of the influence of exposure to disciplinary segregation on recidivism. Crime & Delinquency, 66(4), 485–512. DOI: https://doi.org/10.1177/0011128719869194

Cochran, J. C., Mears, D. P., Bales, W. D., & Stewart, E. A. (2014). Does inmate behavior affect post-release offending? Investigating the misconduct-recidivism relationship among youth and adults. Justice Quarterly, 31(6), 1044–1073. DOI: https://doi.org/10.1080/07418825.2012.736526

Cunningham, M., & Sorensen, J. (2006). Actuarial models for assessing prison violence risk: Revisions and extensions of the risk assessment scale for prison (RASP). Assessment, 13(3), 253–265. DOI: https://doi.org/10.1177/1073191106287791

Cunningham, M., Sorensen, J., Vigen, M., & Woods, S. (2011). Correlates and actuarial models of assaultive prison misconduct among violence-predicted capital offenders. Criminal Justice and Behavior, 38(1), 5–25. DOI: https://doi.org/10.1177/0093854810384830

De Smet, S. (2017) Study into the characteristics and quality of life of older offenders [Doctoral dissertation, Ghent University]. https://core.ac.uk/reader/84043680

Schenk, A., & Fremouw, W. (2012). Individual characteristics related to prison violence: A critical review of the literature. Aggression and Violent Behavior, 17(5), 430–442. DOI: https://doi.org/10.1016/j.avb.2012.05.005

Gendreau, P., Goggin, C., & Law, M. A. (1997). Predicting prison misconducts. Criminal Justice and behavior, 24(4), 414–431. DOI: https://doi.org/10.1177/0093854897024004002

Gonçalves, L., Gonçalves, R., Martins, C., & Dirkzwager, A. (2014). Predicting infractions and health care utilization in prison: A meta-analysis. Criminal Justice and Behavior, 41(8), 921–942. DOI: https://doi.org/10.1177/0093854814524402

Ilić, Z., & Jovanić, G. (2011). Zatvor i/ili sloboda pod nadzorom. Stanje i perspektive tretmana osuđenih lica u Srbiji. Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Ilijić, Lj., & Jovanić, G. (2014). Disciplinsko kažnjavanje osuđenih. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 33(2), 163–176.

Jovanić, G. (2014). (Ne)sigurnost u zatvoru. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 13(2), 141–172. DOI: https://doi.org/10.5937/specedreh13-6128

Kazemian, L., & Travis, J. (2015). Imperative for inclusion of long termers and lifers in research and policy. Criminology & Public Policy, 14(2), 355–395. DOI: https://doi.org/10.1111/1745-9133.12126

Krivični zakonik Republike Srbije. Službeni glasnik Republike Srbije br. 35/2019. (2019).

Milić, I. (2017). Bekstvo iz zatvora – krivično delo ili disciplinski prestup? Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, 51(3), 813–823. DOI: https://doi.org/10.5937/zrpfns51-15553

Pavlović, Z., Petković, N., & Radenović, Z. (2016). Izvršenje kazne zatvora i neki problemi bezbednosti. Vojno delo, 68(7), 103–113. DOI: https://doi.org/10.5937/vojdelo1607103P

Pavlović, Z., Petković, N., & Stevković, Lj. (2018). Disciplinski prestupi osuđenih lica u penalnim ustanovama. Beogradska defektološka škola, 24(2), 57–79.

Polaschek, D. L. (2009). Rehabilitating high-risk offenders: Pre-treatment motivation, therapeutic responsivity and change. Journal of the New Zealand College of Clinical Psychology, 19(3), 39–48.

Rodríguez-Menés, J., Gómez-Casillas, A., & Ruíz-Vallejo, F. (2022). Prison misconduct, prisoners’ backgrounds, and reoffending. International Journal of Comparative and Applied Criminal Justice, 48(4), 1–21. DOI: https://doi.org/10.1080/01924036.2022.2123368

Sorensen, J., & Cunningham, M. (2010). Conviction оffense and prison violence: A comparative study of murderers and other offenders. Crime & Delinquency, 56(1), 103–125. DOI: https://doi.org/10.1177/0011128707307175

Walsh, A., Wells, J., & Gann, S. M. (2020). The Elderly Offender. In A. Walsh, J. Wells, & S. M. Gann, Correctional Assessment, Casework, and Counseling (pp. 419–432). Springer International Publishing. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-55226-8_20

Wilson, N. J. (2004). New Zealand high-risk offenders: Who are they and what are issues in their management and treatment? Department of Correction.

Zakon o izvršenju krivičnih sankcija. Službeni glasnik Republike Srbije, br. 35/2019. (2019).

##submission.downloads##

Objavljeno

2025-09-26

Broj časopisa

Sekcija

Članci

##plugins.generic.recommendBySimilarity.heading##

1 2 > >> 

##plugins.generic.recommendBySimilarity.advancedSearchIntro##