Mediji i nasilje: Nasilje u medijima ili nasilni mediji
Ključne reči:
mediji, nasilje medijsko nasilje, medijska pismenost, komunikacijaApstrakt
Bezrazložno prikazivanje nasilja u medijima je društveni problem. On se mora razmatrati u smislu pronalaženja efikasnih mehanizama zaštite od medijskog nasilja zasnovanih na analizi njegovog porekla i efekata. Analitički pristup ovom problemu pruža uvide u načine na koje je moguće izbeći njegove negativne posledice na pojedince i društvo u celini. Predmet ovog rada je analiza fenomena medijskog nasilja, a cilj je pružanje odgovora na pitanje njegovog učinka na različitim društvenim nivoima (individualni, društveni). Rezultati analize su pokazali da, bez obzira na podatke dobijene empirijskim istraživanjima, nema opšte saglasnosti oko toga u kojoj meri su nasilni sadržaji u medijima faktor budućeg nasilnog ponašanja. Ipak, autori se slažu u oceni da dugotrajna izloženost medijskom nasilju ima negativne posledice u fizičkom, psihičkom i moralnom smislu, pa i u stabilizaciji nasilne ličnosti, naročito kada su mladi u pitanju.
Reference
Bartholow, B. D., Bushman, B. J., & Sestir, M. A. (2006). Chronic violent video game exposure and desensitization to violence: Behavioral and event-related brain potential data. Journal of Experimental Social Psychology, 42(5), 532–539.
Byrne, J., Kardefelt-Winther, D., Livingstone, S., & Stoilova, M. (2016). Global Kids Online: Research synthesis 2015–2016. UNICEF; The London School of Economics and Political Science.
Chandler, J. A. (2012). Obligatory technologies: Explaining why people feel compelled to use certain technologies. Bulletin of Science, Technology & Society.
Chomsky, N. (2002). Mediji, propaganda i sistem. Biblioteka Što čitaš?
Dragićević-Šešić, M. (2008). Politika programiranja – Kulturni diverzitet i zabava na RT Vojvodina. Kultura, 120/121, 214–240.
Džajls, D. (2011). Psihologija medija. Clio.
Giroux, H. A. (2013). Cultures of violence in the age of casino capitalism.
Gladkova, A. (2013). The role of television in cultivating the values of pluralism and cultural diversity in children. Psychology in Russia: State of the Art, 6(1), 138–143.
Glomazić, H. (2014). Izveštavanje dnevne štampe o kriminalitetu: Percepcija odraslih. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 33(1), 95–109.
Ignjatović, Đ. (2011). Pojam i etiologija nasilničkog kriminaliteta. Crimen, 2(2), 179–211.
Kanižaj, I., & Ciboci, L. (2011). Kako je nasilje preko medija ušlo u naše domove: Utjecaj, učinci i posljedice nasilja u medijima na djecu i mlade. Matica hrvatska.
Knežić, B., & Glomazić, H. (2015). Medijsko dobijanje žrtava. In I. Stevanović (Ed.), Maloletnici kao učinioci i žrtve krivičnih dela i prekršaja (pp. 245–259). Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Kunczik, M., & Zipfel, A. (2007). Mediji i nasilje: Aktualno stanje u znanosti. Medianali, 1(1), 1–26.
Milivojević, S. (2007). Tabloidizacija dnevne štampe. In Sloboda i nezavisnost medija: Između klijentelizma, vlasništva i komercijalizacije. Mediacentar.
Ortega, R., Mora-Merchán, J. A., & Jäger, T. (Eds.). (n.d.). Acting against school bullying and violence: The role of media, local authorities and the Internet.
Pavićević, O. (2009). Mediji kao oglašivači kriminalaca – Slučaj Milorada Ulemeka Legije. In M. Blagojević & Z. Stevanović (Eds.), Prevencija kriminala i socijalnih devijacija (pp. 273–291). Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Postman, N. (1986). Amusing ourselves to death: Public discourse in the age of show business. Penguin Books.
Potter, W. J. (1999). On media violence. SAGE Publications.
Preporuka R (97) 19 Komiteta ministara državama članicama o prikazivanju nasilja u elektronskim medijima. (2007). In Zbornik pravnih instrumenata Saveta Evrope u vezi sa medijima. Savet Evrope.
Trend, D. (2007). The myth of media violence: A critical introduction. Blackwell Publishing.
Savage, J. (2004). Does viewing violent media really cause criminal violence? A methodological review. Aggression and Violent Behavior, 10(1), 99–128.
Svensen, L. (2006). Filozofija zla. Geopoetika.
UNICEF Hrvatska. (2010). Iskustva i stavovi djece, roditelja i učitelja prema elektroničkim medijima.
Valković, J. (2010). Oblici i utjecaji televizijskog nasilja. Nova prisutnost, 8(1), 67–86.
Willard, N. E. (2006). Cyberbullying and cyberthreats. Center for Safe and Responsible Internet Use.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
