Karakteristike socijalnih relacija mladih sa antisocijalnim ponašanjem koji prekomerno upotrebljavaju psihoaktivne supstance
Ključne reči:
zloupotreba PAS, zavisnost od PAS, porodica, majka, vršnjačka grupaApstrakt
Brojna istraživanja pokazuju visok komorbiditet antisocijalnog ponašanja i prekomerne upotrebe psihoaktivnih supstanci. U radu je prikazano istraživanje čiji su ciljevi bili utvrđivanje stepena prisutnosti prekomerne upotrebe (zloupotrebe ili zavisnosti od) psihoaktivnih supstanci (PAS) kod mladih sa antisocijalnim ponašanjem i analiza povezanosti između prekomerne upotrebe PAS kod mladih sa antisocijalnim ponašanjem i karakteristika njihove socijalne sredine. Istraživanje je sprovedeno među mladima koji su zbog svojih krivičnih dela smešteni u vaspitne, popravne i kaznene ustanove. Ukupno 57,1% (n=109) od 191 ispitanika je preterano upotrebljavalo PAS. Oni su se razlikovali od mladih koji ne upotrebljavaju prekomerno PAS po značajno nižoj emotivnoj razmeni i individuaciji u porodici, nižoj intimnosti i otvorenosti u komunikaciji sa majkom, izrazitijoj psihološkoj kontroli, neefikasnijem nadgledanju i manje konzistentnom kažnjavanju majke, smanjenoj unutrašnjoj kontroli zbog očekivanja majke i izrazitijem prokriminalnom ponašanju vršnjačke grupe. Navedene karakteristike su bile senzitivne ali ne i specifične u predikciji prekomerne upotrebe PAS kod mladih. Rezultati su diskutovani u svetlu savremenih istraživanja.
Reference
Barber, B. K. (1996). Parental psychological control: Revisiting a neglected construct. Child Development, 67, 3296–3319.
Grilo, C. M., Becker, D. F., Fehon, D. C., Edell, W. S., & McGlashan, T. H. (1996). Conduct disorder, substance use disorders, and coexisting conduct and substance use disorders in adolescent inpatients. American Journal of Psychiatry, 153, 914–920.
Hemphill, S. A., Kotevski, A., Herrenkohl, T. I., Bond, L., Kim, M. J., et al. (2011). Longitudinal consequences of adolescent bullying perpetration and victimisation: A study of students in Victoria, Australia. Criminal Behaviour and Mental Health, 21(2), 107–116.
Hrnčić, J. (1999). Delinkvent ili pacijent: Studija porodičnog neuspeha. Zadužbina Andrejević.
Hrnčić, J. (2007a). Faktori rizika homicida. Socijalna misao, 14(1), 117–126.
Hrnčić, J. (2009). Prestupništvo mladih: Rizici, tokovi i ishodi. Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Hrnčić, J. (2011). Depresija i delinkvencija. Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Kim, M. J., Catalano, R. F., Haggerty, K. P., & Abbott, R. D. (2011). Bullying at elementary school and problem behaviour in young adulthood: A study of bullying, violence and substance use from age 11 to age 21. Criminal Behaviour and Mental Health, 21(2), 136–144.
Knežević, G. (1994a). Merenje i porodično funkcionisanje: Predlog novog instrumenta. Časopis za kliničku psihologiju i socijalnu patologiju, 1(1–2), 251–275.
Loeber, R., Burke, J. D., & Lahey, B. B. (2002). What are adolescent antecedents to antisocial personality disorder? Criminal Behaviour and Mental Health, 12(1), 24–36.
McCord, J. (1999). Alcoholism and crime across generations. Criminal Behaviour and Mental Health, 9(1), 107–117.
McMurran, M. (2012). Individual-level interventions for alcohol-related violence: A rapid evidence assessment. Criminal Behaviour and Mental Health, 22(1), 14–28.
Mersky, J. P., Topitzes, J., & Reynolds, A. J. (2012). Unsafe at any age: Linking childhood and adolescent maltreatment to delinquency and crime. Journal of Research in Crime and Delinquency, 49, 295–318.
Milin, R., Halikas, J., Meller, J. E., & Morse, C. (1991). Psychopathology among substance abusing juvenile offenders. Journal of the American Academy of Child & Adolescent Psychiatry, 30(4), 569–574.
Moffitt, T. E. (1990). Juvenile delinquency and attention deficit disorder: Boys’ developmental trajectories from age 3 to age 15. Child Development, 61, 893–910.
Mulder, E., Brand, E., Bullens, R., & van Marle, H. (2010). A classification of risk factors in serious juvenile offenders and the relation between patterns of risk factors and recidivism. Criminal Behaviour and Mental Health, 20(1), 23–38.
Olson, D. H., McCubbin, H. I., Barnes, H. L., Larsen, A. S., Muxen, M. J., & Wilson, M. A. (1989). Families: What makes them work. Sage Publications.
Opačić, G., & Kos, G. (1987). Pokušaj identifikacije faktorske strukture porodične interakcije. Zbornik VI Dani psihologije u Zadru, 4, 61–71.
Patterson, G. R., Reid, J. B., & Dishion, T. J. (1992). A social interactional approach: Vol. 4. Antisocial boys. Castalia Publishing Company.
Pulkkinen, L., Virtanen, T., Stattin, H., & Magnusson, D. (2000). Child behaviour and adult personality: Comparisons between criminality groups in Finland and Sweden. Criminal Behaviour and Mental Health, 10(3), 155–169.
Rutter, M., Giller, H., & Hagell, A. (1998). Antisocial behavior by young people. Cambridge University Press.
Schwartz, S. J., Unger, J. B., Des Rosiers, S. E., Huang, S., Baezconde-Garbanati, L., Lorenzo-Blanco, E. I., Villamar, J. A., Soto, D. W., Pattarroyo, M., & Szapocznik, J. (2012). Substance use and sexual behavior among recent Hispanic immigrant adolescents: Effects of parent–adolescent differential acculturation and communication. Drug and Alcohol Dependence, 125(Suppl. 1), S26–S34.
Storm-Mathisen, A., & Vaglum, P. (1994). Conduct disorder patients 20 years later: A personal follow-up study. Acta Psychiatrica Scandinavica, 89, 416–420.
Straussner, S. L. A. (2004). Assessment and treatment of clients with alcohol and other drug abuse problems: An overview. In S. L. A. Straussner (Ed.), Clinical work with substance-abusing clients (pp. 3–38). Guilford Press.
Vinkers, D. J., de Beurs, E., Barendregt, M., Rinne, T., & Hoek, H. W. (2011). The relationship between mental disorders and different types of crime. Criminal Behaviour and Mental Health, 21(5), 307–320.
Weinberg, N. Z., Rahdert, E., Colliver, J. D., & Glantz, M. D. (1998). Adolescent substance abuse: A review of the past 10 years. Journal of the American Academy of Child & Adolescent Psychiatry, 37(3), 252–261.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
