Faktori samopouzdanja i crte agresivnosti
Ključne reči:
agresivnost, samopouzdanje, srednjoškolski adolescentiApstrakt
Znaci nasilja u školskoj klupi, u našem okruženju, iz godine u godinu postaju sve primetniji i sve brutalniji. Pokušavajući da potpunije ispitamo psihološku osnovu ispoljavanja crta agresivnosti u okviru ovog istraživanja ispitivana je povezanost različitih manifestacija samopouzdanja i ispoljavanje crta agresivnosti kod srednjoškolskih adolescenata. Ispitivanje je izvršeno na uzorku od 175 ispitanika, učenika odabranih srednjih škola u Beogradu, starosti između 15 i 19 godina. Nivo samopouzdanja je meren primenom šest različitih skala koje pojedinačno zahvataju različite aspekte samopouzdanja. To su: Skala potrebe za pripadanjem, Skala anksioznosti pri interakciji, Skala anksioznosti u vezi sa fizičkim izgledom, Skala emocionalne povredivosti, Skala lažnog predstavljanja i Skala sklonosti ka crvenjenju. Merni instrumenti korišćeni u ovom istraživanju su pokazali visoku pouzdanost koja se kretala od α=0.869 za Bas–Perijev Upitnik agresije (Buss i Perry, 1992) do α=0.878 za skup skala kojima je ispitivano samopouzdanje. Rezultati istraživanja su pokazali da postoji značajna pozitivna povezanost između "Lažnog predstavljanja" kao manifestacije nedostatka samopouzdanja i sledećih faktora koji su se izdvojili na skali agresivnosti: "Hostilnost", "Bes" i "Fizička agresivnost". Uočeno je da i "Socijalna anksioznost u interakciji sa drugima" i "Socijalna anksioznost u vezi sa fizičkim izgledom" pozitivno korelira sa faktorima agresivnosti: "Hostilnost" i "Bes". Samopouzdanje se gradi i manifestuje u odnosu sa drugima i rezultati su pokazali da je nedostatak samopouzdanja zaista povezan sa nekim oblicima ispoljavanja crta agresivnosti. Ostvarene korelacije upućuju na mogućnost da takvo ponašanje ima kompenzatornu ulogu za onoga ko ga manifestuje. Učenici koji poseduju nedostatak samopouzdanja manifesovan kroz lažno predstavljanje, socijalnu anksioznost u interakciji sa drugima i fizičkim izgledom imaju veću sklonost ka ispoljavanju crta agresivnosti.
Reference
Bandura, A. (1999). Social cognitive theory of personality. In L. A. Pervin & O. P. John (Eds.), Handbook of personality: Theory and research (pp. 154–186). Guilford Press.
Baumeister, R. F., Smart, L., & Boden, J. M. (1996). Relation of threatened egotism to violence and aggression: The dark side of high self-esteem. Psychological Review, 103(1), 5–33.
Berkowitz, L. (1989). Frustration–aggression hypothesis: Examination and reformulation. Psychological Bulletin, 106, 59–73.
Branden, N. (1969). The psychology of self-esteem. Bantam.
Buss, A. H. (1988). Personality: Evolutionary heritage and human distinctiveness. Lawrence Erlbaum Associates.
Buss, A. H., & Perry, M. (1992). The aggression questionnaire. Journal of Personality and Social Psychology, 63, 452–459.
Bernard, M., & Joyce, M. (1984). Rational emotive therapy of children and adolescents: Theory, treatment strategies and preventive methods. Wiley & Sons.
Coie, J. D., Underwood, M., & Lochman, J. E. (1991). Programmatic intervention with aggressive children in the school setting. In D. J. Pepler & K. H. Rubin (Eds.), The development and treatment of childhood aggression. Erlbaum.
Donnellan, M. B., Trzesniewski, K., Robins, R., Moffitt, T., & Caspi, A. (2005). Low self-esteem is related to aggression, antisocial behavior, and delinquency. Psychological Science, 16(4), 328–335.
Dryden, W. (1990). Dealing with anger problems: Rational-emotive therapeutic interventions. Professional Resource Exchange.
Ellis, A. (1977). Anger: How to live with and without it. Carol Publishing Group.
Esposito, A. J., Kobak, R., & Little, M. (2005). Aggression and self-esteem: A diary study of children’s reactivity to negative interpersonal events. Journal of Personality, 73(4), 887–906.
Farrington, D. P. (1987). Predicting individual crime rates. In D. M. Gottfredson & M. Tonry (Eds.), Prediction and classification (Vol. 10). University of Chicago Press.
Golmaryami, F. N., & Barry, C. T. (2010). The associations of self-reported and peer-reported relational aggression with narcissism and self-esteem among adolescents in a residential setting. Journal of Clinical Child and Adolescent Psychology, 39(1), 128–133.
Gunn, I., & Gristwood, I. (1975). Use of the Buss-Durkee Hostility Inventory among British prisoners. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 43, 590.
Harris, M. B., & Knight-Bohnhoff, K. (1996). Personal aggressiveness: Gender and aggressiveness. Sex Roles, 35, 26–42.
Hart, E. A., Leary, M. R., & Rejeski, W. J. (1989). The measurement of social physique anxiety. Journal of Sport and Exercise Psychology, 11, 94–104.
Larsen, R. J., & Buss, D. M. (2008). Psihologija ličnosti. Naklada Slap.
Leary, M. R. (1983). Social anxiousness: The construct and its measurement. Journal of Personality Assessment, 47, 66–75.
Leary, M. R., Kelly, K. M., Cottrell, C. A., & Schreindorfer, L. S. (2007). Individual differences in the need to belong: Mapping the nomological network (Unpublished manuscript). Duke University.
Leary, M. R., & Meadows, S. (1991). Predictors, elicitors, and concomitants of social blushing. Journal of Personality and Social Psychology, 60, 254–262.
Leary, M. R., & Springer, C. (2001). Hurt feelings: The neglected emotion. In R. M. Kowalski (Ed.), Behaving badly: Aversive behaviors in interpersonal relationships (pp. 151–175). American Psychological Association.
Leary, M. R., Patton, K. M., Orlando, A. E., & Funk, W. W. (2000). The impostor phenomenon: Self-perceptions, reflected appraisals and interpersonal strategies. Journal of Personality, 68, 725–756.
Mitrović, D., & Smederevac, S. (2005). Relacije između agresivnosti i dimenzija ličnosti modela “pet velikih”. Psihologija, 51(5–6), 456–471.
Neill, J. (2005). Definitions of various self constructs: Self-esteem, self-efficacy, self-confidence & self-concept.
Popadić, D., & Plut, D. (2007). Nasilje u osnovnim školama u Srbiji – oblici i učestalost. Psihologija, 40(2), 309–328.
Prelić, Lj. (1997). Osnovne pretpostavke za suzbijanje maloletničke delikvencije u cilju efikasne politike suzbijanja kriminaliteta. Jugoslovenska revija za kriminologiju i krivično pravo.
Renson, G. J., Adamas, J. E., & Tindenberg, J. R. (1978). Buss–Durkee assessment and validation with violent versus nonviolent chronic alcohol abusers. Journal of Counseling and Clinical Psychology, 46, 360–361.
Rica, I. (2011). Samopouzdanje kao prediktor odnosa prema upadljivoj potrošnji (rad predat na stručnu recenziju).
Rosenberg, M. (1965). Society and the adolescent self-image. Princeton University Press.
Solomon, C. R., & Serres, F. (1999). Effects of parental verbal aggression on children’s self-esteem and school marks. Child Abuse & Neglect, 23(4), 339–351.
Wallace, M. T., Barry, C. T., Zeigler-Hill, V., & Green, B. A. (2012). Locus of control as a contributing factor in the relation between self-perception and adolescent aggression. Aggressive Behavior, 38(3), 213–221.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
