Instrumenti za procenu rizika za sukob sa zakonom kod dece i mladih
Ključne reči:
maloletnička delinkvencija, antisocijalno ponašanje, faktori rizika, hronicitetApstrakt
U radu se prikazuju tri instrumenta namenjena proceni rizika sa sukob sa zakonom kod dece i mladih. Dat je rezime savremenih istraživanja faktora rizika antisocijalnog ponašanja mladih na kojima je zasnovan prvi prikazan instrument, Skala za procenu rizika za sukob sa zakonom kod dece i mladih (Hrnčić, Žegarac, Džamonja-Ignjatović). Kategorije ove Skale su: opšte karakteristike deteta/mlade osobe; kršenje pravila, hiperaktivnost i agresivnost deteta/mlade osobe; antisocijalno ponašanje deteta/mlade osobe; upotreba psihoaktivnih supstanci deteta/mlade osobe; odnos roditelja/staratelja prema detetu; karakteristike članova porodice; karakteristike vršnjačke grupe; stresori, i socijalno okruženje. Drugi instrument procene je Skala indikatora hroniciteta antisocijalnog ponašanja (Hrnčić, Žegarac), koji daje osnov za procenu hroniciteta ili pervarzivnosti sukoba sa zakonom kod dece i mladih na osnovu četiri indikatora: trajanja, učestalosti, težine i raznovrsnosti antisocijalnog ponašanja. Prikazan je Upitnik roditeljskog nadzora (Hrnčić) namenjen proceni efikasnosti nadgledanja deteta od strane roditelja.
Reference
American Psychiatric Association. (1994). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (4. izd.). American Psychiatric Association.
Agnew, R. (1996). Foundation for general strain theory of crime and delinquency. U P. Cordella & L. Siegel (Ur.), Readings in contemporary criminological theory (str. 149–170). Northeastern University Press.
Barber, B. K. (1996). Parental psychological control: Revisiting a neglected construct. Child Development, 67(6), 3296–3319.
Bowlby, J. (1988). Developmental psychiatry comes of age. The American Journal of Psychiatry, 145(1), 1–10.
Brennan, P. A., Raine, A., Schulsinger, F., Kirkegaard-Sorensen, L., Knop, J., Hutchings, B., Rosenberg, R., & Mednick, S. A. (1997). Psychophysiological protective factors for male subjects at high risk for criminal behavior. The American Journal of Psychiatry, 154(6), 853–855.
Brown, B. B., Mounts, N., Lamborn, S. D., & Steinberg, L. (1993). Parenting practices and peer group affiliation in adolescence. Child Development, 64(2), 467–482.
Crick, N. R., & Dodge, K. A. (1996). Social information-processing mechanisms in reactive and proactive aggression. Child Development, 67(3), 993–1002.
Farrington, D. P. (1996). The explanation and prevention of youthful offending. U P. Cordella & L. Siegel (Ur.), Readings in contemporary criminological theory (str. 257–272). Northeastern University Press.
Haapasalo, J., & Hamalainen, T. (1996). Childhood family problems and current psychiatric problems among young violent and property offenders. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 35(10), 1394–1401.
Henggeler, S. W. (1989). Delinquency in adolescence. Sage Publications.
Hošek, A., & Momirović, K. (1998). Relativni uticaj socioloških i psiholoških faktora na kriminalnu patologiju u porodici i pripadanja prokriminalnim grupama. Psihologija kriminala, 4, 113–122.
Hrnčić, J. (2001). Delinkventno ponašanje mladih, stres i porodica. Jugoslovenska revija za kriminologiju i krivično pravo, 39(1), 167–176.
Hrnčić, J. (2003). Pregled faktora rizika antisocijalnog ponašanja mladih (uticaji u okviru porodice). Revija za kriminologiju i krivično pravo, 41(2-3), 43–72.Hrnčić, J. (2004). Pregled faktora rizika antisocijalnog ponašanja mladih (individualni faktori, stresori i vršnjačka grupa). Revija za kriminologiju i krivično pravo, 42(3), 133–163.
Lewis, D. O., Moy, E., Jackson, L. D., Aaronson, R., Restifo, N., Serra, S., & Simons, A. (1985). Biopsychosocial characteristics of children who later murder: A prospective study. The American Journal of Psychiatry, 142(10), 1161–1167.
Lewis, D. O., Lovely, R., Yeager, C., Ferguson, G., Friedman, M., Sloane, G., Friedman, H., & Pincus, J. H. (1988). Intrinsic and environmental characteristics of juvenile murderers. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 27(5), 582–587.
Loeber, R. (1990). Development and risk factors of juvenile antisocial behavior and delinquency. Clinical Psychology Review, 10(1), 1–41.
Luengo, M. A., Carrillo-de-la-Peña, M. T., Otero, J. M., & Romero, E. (1994). A short-term longitudinal study of impulsivity and antisocial behavior. Journal of Personality and Social Psychology, 66(3), 542–548.
McLaughlin, C. R., Daniel, J., & Joost, T. F. (2000). The relationship between substance use, drug selling, and lethal violence in 25 juvenile murderers. Journal of Forensic Sciences, 45(2), 349–353.
Patterson, G. R., Reid, J. B., & Dishion, T. J. (1992). Antisocial boys: A social interactional approach (Vol. 4). Castalia Publishing Company.
Rutter, M., Giller, H., & Hagell, A. (1998). Antisocial behavior by young people. Cambridge University Press.
Steiner, H., & AACAP Work Group on Quality Issues. (1997). Practice parameters for the assessment and treatment of children and adolescents with conduct disorders. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 36(10 Suppl.), 122S–139S.
Svetska zdravstvena organizacija. (1992). ICD-10 klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja: Klinički opisi i dijagnostička uputstva. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
UNICEF. (2002). Implementation handbook for the Convention on the Rights of the Child. UNICEF.
United Nations. (1985). United Nations standard minimum rules for the administration of juvenile justice ("The Beijing Rules"). United Nations.
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
