Medijski diskurs o migrantskoj krizi i migrantima
Ključne reči:
migrantska kriza, migracije, kršenja i poštovanje osnovnih ljudskih prava, odgovorno izveštavanjeApstrakt
Adekvatan odgovor institucija na migrantsku krizu podrazumeva i odgovorno medijsko izveštavanje. Štampani i on line mediji poštuju etička načela i standarde prilikom pisanja o fenomenu migracija i posledicama koje one imaju na početku novog milenijuma u meri koja ne zavisi samo od uređivačkog koncepta već i od stručnosti onih koji izveštavaju. Podaci kojima se krši pravo na dostojanstven i spokojan život, privatnost i bezbednost često se iznose u tekstovima o migrantima. Prikaz i analiza tromesečnog empirijskog istraživanja u periodu jun – avgust 2018. o načinu izveštavanja medija ukazuju da postoje razlike između analiziranih dnevnih listova Pоlitikа, Dnеvnik, Dаnаs, Blic i Kurir u pristupu temi o migrantskoj krizi i migrantima. Identifikacija migranata, beskrajna deskripcija o razlozima nastanka migrantske krize i navođenje podataka koji nisu u neposrednoj vezi sa informisanošću, neretka stigmatizacija migranata samo su neki od problema u medijskom diskursu. Razlike među medijima postoje, sa ciljem istraživanja da se utvrde vrste i obim kršenja, odnosno poštovanja osnovnih ljudskih prava u pisanju. Takvim izveštavanjem ova vulnerabilna grupacija dodatno se obeležava, uz česta kršenja i pretpostavke nevinosti. Tekstovi o afirmativnim aktivnostima kako vladinih i nevladinih agencija, tako i lokalne samouprave nisu česti, jer nisu deo aktuelnih obrazaca u pisanju.
Reference
Chang, I. (1997/2012). The rape of Nanking: The forgotten holocaust of World War II. Basic Books.
Dragin, A. (2017). Media discourse on migrants – Case study: Kanjiža and Subotica. In S. Janković, Z. Pavlović, & D. Dabić (Eds.), Balkanska migrantska ruta: Između politike, prava i bezbednosti (pp. 313–330). Institut za međunarodnu politiku i privredu; Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman.
Krippendorff, K. (1980). Content analysis: An introduction to its methodology. Sage Publications.
Meszaros, A. (2004). Ratno seksualno nasilje nad ženama i ICTY: Prostori disjunkcije. Diskrepancija, 5(9), 7–16.
Neuendorf, K. (2002). The content analysis guidebook. Sage Publications.
Pavlović, Z. (2017). Migracije, izbeglištvo i seksualna viktimizacija. In S. Janković, Z. Pavlović, & D. Dabić (Eds.), Balkanska migrantska ruta: Između politike, prava i bezbednosti (pp. 213–228). Institut za međunarodnu politiku i privredu; Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman.
Pejčić, G. (2017). Uloga medija u kreiranju javnog mnjenja o migrantima: Studija slučaja Radio televizija Vojvodina. In S. Janković, Z. Pavlović, & D. Dabić (Eds.), Balkanska migrantska ruta: Između politike, prava i bezbednosti (pp. 301–313). Institut za međunarodnu politiku i privredu; Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman.
Ranđelović, I. (2013). Silovanje i druge vrste seksualnog nasilja nad ženama tokom genocida u Ruandi 1994. Antropologija, 13(3), 93–107.
Stiglmayer, A. (Ed.). (1994). Mass rape: The war against women in Bosnia-Herzegovina. University of Nebraska Press.
Župarić-Iljić, D., Gregurović, S., Kuti, S., Gregurović, M., Podgorelec, S., Bogadi, S. K., & Mlinarić, D. (2015). Forced migration flows and the humanitarian crisis in Europe: Position paper of the Institute for Migration and Ethnic Studies. Institute for Migration and Ethnic Studies.
Weber, R. P. (1990). Basic content analysis (2nd ed.). Sage Publications.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

