Transformacija kriminalnih organizacija kroz društveni konstrukt socijalnog banditizma
Ključne reči:
banda, socijalni banditizam, struktura, organizovani kriminal, institucijeApstrakt
Banditizam se konceptualno razume kao kršenje društvenih normi što zajednica odbacuje kao nedvosmisleno štetno i nastoji da eliminiše. Socijalni banditizam je fenomen čiji je pojam širi jer obuhvata i političku i ideološku dimenziju, a usmeren je na obezbeđivanje zaštite socijalnih interesa u najširem smislu tog izraza.
U izrazito podeljenim društvima u kojima postoje velike razlike teže je razdvojiti nasilni i organizovani kriminal od pobune, pogotovo što se ona često finansira kroz kriminalne aktivnosti. Takođe, nasilni kriminal ima tendenciju da opravdava svoje postupke pozivanjem na etničke, verske i klasne podele.
Određujući različite uzroke nastanka ovih fenomena u procesima diferencijacije, konfliktima, specifičnom okruženju i adaptaciji pripadnika društva van standardnih društvenih tokova, autorke u radu razmatraju određene analogije ovih fenomena. Cilj ovog rada je potpunije razumevanje bande kao kriminalnog fenomena koje se zasniva na određenju kompleksnog odnosa između pojedinaca, dinamike kolektivnog ponašanja i procesa društvenih promena.
Reference
Abercrombie, N. (2008). Sociology. Polity Press.
Agreste, S., et al. (2016). Network structure and resilience of mafia syndicates. Information Sciences, 351, 30–47.
Allum, F., & Kostakos, P. A. (2010). Introduction: Deconstruction in progress: Towards a better understanding of organised crime. In F. Allum et al. (Eds.), Defining and defying organised crime: Discourse, perceptions and reality (pp. 1–12). Routledge.
Behan, T. (2002). See Naples and die: The Camorra and organised crime. Tauris Parke Paperbacks.
Black, D. (1998). The social structure of right and wrong. Academic Press.
Blok, A. (2007). Reflections on the Sicilian Mafia: Peripheries and their impact on centers. In D. Siegel & H. Nelen (Eds.), Organized crime: Culture, markets and policies. Springer.
Bulatović, A. (2015). Restorativna pravda i odnos učinioca i žrtve krivičnog dela. Temida, 18(3–4), 131–143.
Bunker, P. L., Campbell, L. J., & Bunker, R. J. (2010). Torture, beheadings, and narcocultos. Small Wars & Insurgencies, 21(1), 145–178.
Fijnaut, C., & Paoli, L. (Eds.). (2004). Organised crime in Europe: Concepts, patterns and control policies in the European Union and beyond. Springer.
Conly, C. H., et al. (1993). Street gangs: Current knowledge and strategies. DIANE Publishing.
Collier, P. (2000). Rebellion as a quasi-criminal activity. Journal of Conflict Resolution, 44(6), 839–853.
Curott, N. A., & Fink, A. (2010). Bandit heroes: Social, mythical or rational? SSRN.
Ferracuti, F., & Bergalli, R. (1970). Criminological research trends in Latin America. United Nations Social Defence Research Institute.
Frojd, S. (1988). Nelagodnost u kulturi. Reč i misao.
Garzón, J. C. (2008). Mafia & Co.: The criminal networks in Mexico, Brazil, and Colombia. Woodrow Wilson International Center for Scholars.
Hagan, F. E. (2008). Introduction to criminology: Theories, methods, and criminal behavior (6th ed.). Sage.
Hall, S., Winlow, S., & Ancrum, C. (2008). Criminal identities and consumer culture: Crime, exclusion and the new culture of narcissism. Willan.
Hauck, P., & Peterke, S. (2010). Organized crime and gang violence in national and international law. International Review of the Red Cross, 92(878), 407–436.
Hayward, K. (2002). Youth justice: Critical readings. In J. Muncie, G. Hughes, & E. McLaughlin (Eds.), Youth justice: Critical readings. Sage.
Hobsbawm, E. (1969/2000). Bandits. New Press.
Howell, J. C., & Moore, J. P. (2010). History of street gangs in the United States. National Gang Center Bulletin, 4.
Ignjatović, Đ. (2006). Kriminološko nasleđe. Službeni glasnik.
Katz, J. (1988). Seductions of crime: Moral and sensual attractions in doing evil. Basic Books.
Kooistra, P. (1990). Criminals as heroes: Linking symbol to structure. Symbolic Interaction, 13(2), 217–239.
Levi, M. (2002). The organisation of serious crimes. In M. Maguire, R. Morgan, & R. Reiner (Eds.), The Oxford handbook of criminology (pp. 878–913). Oxford University Press.
Sánchez-Jankowski, M. (2003). Gangs and social change. Theoretical Criminology, 7(2), 191–216.
Manojlović Pintar, O. (2006, November 28). Bandit ili hrabro srce. Danas, Beton supplement, 7, 1–2.
McFarlane, J. (2001). Transnational crime: Response strategies. Paper presented at the 4th National Outlook Symposium on Crime in Australia: New Crimes or New Responses, Australian Institute of Criminology, Canberra.
Molnar, A. (1991). Antropologija prava, individualna i socijalna patologija i devijacije. Sociologija, 33(4), 507–522.
Nedeljković, S. (2006). Organizovani kriminalitet kao višeznačna potkultura: Hajdučija između građanske i nacionalne ideologije, i između narodne i nacionalne kulture. Glasnik Etnografskog muzeja, 70, 235–269.
Van Duyne, P. (2007). Korupcija i feudalističko vršenje vlasti. In P. van Duyne & S. Donati (Eds.), Feudalizam u novom obličju: Ogledi o klijentelizmu, korupciji, organizovanom kriminalu i pokušajima reforme. Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija u Srbiji.
Paoli, L. (2002). The paradoxes of organized crime. Crime, Law and Social Change, 37, 51–97.
Sabo, D. (2010). Od antropologije do komparativne kriminologije. Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Seal, G. (2009). The Robin Hood principle: Folklore, history, and the social bandit. Journal of Folklore Research, 46(1), 67–89.
Smith, C., Rush, J., & Burton, C. E. (2013). Street gangs, organized crime groups, and terrorists: Differentiating criminal organizations. Investigative Sciences Journal, 5(1), 1–18.
Sullivan, J. P., & Elkus, A. (2010, August 30). Mexican gangs and cartels: Evolving criminal insurgencies. Mexidata.
Sullivan, J. P., & Elkus, A. (2011, August 31). Barbarization and narcocultura: Reading the evolution of Mexico’s criminal insurgency. Small Wars Journal.
Škulić, M. (2015). Organizovani kriminalitet. Službeni glasnik.
Šram, Z. (2007). Anomija, depresivnost i antizapadna orijentacija. Revija za sociologiju, 38(3–4), 103–118.
Thornberry, T. P. (Ed.). (2003). Gangs and delinquency in developmental perspective. Cambridge University Press.
Tranter, B., & Donoghue, J. (2010). Ned Kelly – Armoured icon. Journal of Sociology, 46(2), 187–205.
Van Dijk, J. (2008). The world of crime: Breaking the silence on problems of security, justice, and development across the world. Sage.
Vanderwood, P. J. (1992). Disorder and progress: Bandits, police, and Mexican development. SR Books.
von Lampe, K. (2001). Not a process of enlightenment: The conceptual history of organized crime in Germany and the United States of America. Forum on Crime and Society, 1(2), 99–116.
Weisel, D. L. (2002). The evolution of street gangs: An examination of form and variation. In W. L. Reed & S. H. Decker (Eds.), Responding to gangs: Evaluation and research (pp. 25–65). National Institute of Justice.
West, B. (2002). Crime, suicide, and the anti-hero: ‘Waltzing Matilda’ in Australia. Journal of Popular Culture, 35(3), 127–141.
Fulvetti, G. (2004). The Mafia and the “problem of the Mafia”: Organised crime in Italy, 1820–1970. In L. Paoli & C. Fijnaut (Eds.), Organised crime in Europe: Concepts, patterns and control policies in the European Union and beyond. Springer.
Downloads
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

