Transformacija kriminalnih organizacija kroz društveni konstrukt socijalnog banditizma
Ključne reči:
banda, socijalni banditizam, struktura, organizovani kriminal, institucijeApstrakt
Banditizam se konceptualno razume kao kršenje društvenih normi što zajednica odbacuje kao nedvosmisleno štetno i nastoji da eliminiše. Socijalni banditizam je fenomen čiji je pojam širi jer obuhvata i političku i ideološku dimenziju, a usmeren je na obezbeđivanje zaštite socijalnih interesa u najširem smislu tog izraza.
U izrazito podeljenim društvima u kojima postoje velike razlike teže je razdvojiti nasilni i organizovani kriminal od pobune, pogotovo što se ona često finansira kroz kriminalne aktivnosti. Takođe, nasilni kriminal ima tendenciju da opravdava svoje postupke pozivanjem na etničke, verske i klasne podele.
Određujući različite uzroke nastanka ovih fenomena u procesima diferencijacije, konfliktima, specifičnom okruženju i adaptaciji pripadnika društva van standardnih društvenih tokova, autorke u radu razmatraju određene analogije ovih fenomena. Cilj ovog rada je potpunije razumevanje bande kao kriminalnog fenomena koje se zasniva na određenju kompleksnog odnosa između pojedinaca, dinamike kolektivnog ponašanja i procesa društvenih promena.
Reference
Abercrombie, N. (2008). Sociology. Polity Press.
Agreste, S., et al. (2016). Network structure and resilience of mafia syndicates. Information Sciences, 351, 30–47.
Allum, F., & Kostakos, P. A. (2010). Introduction: Deconstruction in progress: Towards a better understanding of organised crime. In F. Allum et al. (Eds.), Defining and defying organised crime: Discourse, perceptions and reality (pp. 1–12). Routledge.
Behan, T. (2002). See Naples and die: The Camorra and organised crime. Tauris Parke Paperbacks.
Black, D. (1998). The social structure of right and wrong. Academic Press.
Blok, A. (2007). Reflections on the Sicilian Mafia: Peripheries and their impact on centers. In D. Siegel & H. Nelen (Eds.), Organized crime: Culture, markets and policies. Springer.
Bulatović, A. (2015). Restorativna pravda i odnos učinioca i žrtve krivičnog dela. Temida, 18(3–4), 131–143.
Bunker, P. L., Campbell, L. J., & Bunker, R. J. (2010). Torture, beheadings, and narcocultos. Small Wars & Insurgencies, 21(1), 145–178.
Fijnaut, C., & Paoli, L. (Eds.). (2004). Organised crime in Europe: Concepts, patterns and control policies in the European Union and beyond. Springer.
Conly, C. H., et al. (1993). Street gangs: Current knowledge and strategies. DIANE Publishing.
Collier, P. (2000). Rebellion as a quasi-criminal activity. Journal of Conflict Resolution, 44(6), 839–853.
Curott, N. A., & Fink, A. (2010). Bandit heroes: Social, mythical or rational? SSRN.
Ferracuti, F., & Bergalli, R. (1970). Criminological research trends in Latin America. United Nations Social Defence Research Institute.
Frojd, S. (1988). Nelagodnost u kulturi. Reč i misao.
Garzón, J. C. (2008). Mafia & Co.: The criminal networks in Mexico, Brazil, and Colombia. Woodrow Wilson International Center for Scholars.
Hagan, F. E. (2008). Introduction to criminology: Theories, methods, and criminal behavior (6th ed.). Sage.
Hall, S., Winlow, S., & Ancrum, C. (2008). Criminal identities and consumer culture: Crime, exclusion and the new culture of narcissism. Willan.
Hauck, P., & Peterke, S. (2010). Organized crime and gang violence in national and international law. International Review of the Red Cross, 92(878), 407–436.
Hayward, K. (2002). Youth justice: Critical readings. In J. Muncie, G. Hughes, & E. McLaughlin (Eds.), Youth justice: Critical readings. Sage.
Hobsbawm, E. (1969/2000). Bandits. New Press.
Howell, J. C., & Moore, J. P. (2010). History of street gangs in the United States. National Gang Center Bulletin, 4.
Ignjatović, Đ. (2006). Kriminološko nasleđe. Službeni glasnik.
Katz, J. (1988). Seductions of crime: Moral and sensual attractions in doing evil. Basic Books.
Kooistra, P. (1990). Criminals as heroes: Linking symbol to structure. Symbolic Interaction, 13(2), 217–239.
Levi, M. (2002). The organisation of serious crimes. In M. Maguire, R. Morgan, & R. Reiner (Eds.), The Oxford handbook of criminology (pp. 878–913). Oxford University Press.
Sánchez-Jankowski, M. (2003). Gangs and social change. Theoretical Criminology, 7(2), 191–216.
Manojlović Pintar, O. (2006, November 28). Bandit ili hrabro srce. Danas, Beton supplement, 7, 1–2.
McFarlane, J. (2001). Transnational crime: Response strategies. Paper presented at the 4th National Outlook Symposium on Crime in Australia: New Crimes or New Responses, Australian Institute of Criminology, Canberra.
Molnar, A. (1991). Antropologija prava, individualna i socijalna patologija i devijacije. Sociologija, 33(4), 507–522.
Nedeljković, S. (2006). Organizovani kriminalitet kao višeznačna potkultura: Hajdučija između građanske i nacionalne ideologije, i između narodne i nacionalne kulture. Glasnik Etnografskog muzeja, 70, 235–269.
Van Duyne, P. (2007). Korupcija i feudalističko vršenje vlasti. In P. van Duyne & S. Donati (Eds.), Feudalizam u novom obličju: Ogledi o klijentelizmu, korupciji, organizovanom kriminalu i pokušajima reforme. Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Misija u Srbiji.
Paoli, L. (2002). The paradoxes of organized crime. Crime, Law and Social Change, 37, 51–97.
Sabo, D. (2010). Od antropologije do komparativne kriminologije. Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Seal, G. (2009). The Robin Hood principle: Folklore, history, and the social bandit. Journal of Folklore Research, 46(1), 67–89.
Smith, C., Rush, J., & Burton, C. E. (2013). Street gangs, organized crime groups, and terrorists: Differentiating criminal organizations. Investigative Sciences Journal, 5(1), 1–18.
Sullivan, J. P., & Elkus, A. (2010, August 30). Mexican gangs and cartels: Evolving criminal insurgencies. Mexidata.
Sullivan, J. P., & Elkus, A. (2011, August 31). Barbarization and narcocultura: Reading the evolution of Mexico’s criminal insurgency. Small Wars Journal.
Škulić, M. (2015). Organizovani kriminalitet. Službeni glasnik.
Šram, Z. (2007). Anomija, depresivnost i antizapadna orijentacija. Revija za sociologiju, 38(3–4), 103–118.
Thornberry, T. P. (Ed.). (2003). Gangs and delinquency in developmental perspective. Cambridge University Press.
Tranter, B., & Donoghue, J. (2010). Ned Kelly – Armoured icon. Journal of Sociology, 46(2), 187–205.
Van Dijk, J. (2008). The world of crime: Breaking the silence on problems of security, justice, and development across the world. Sage.
Vanderwood, P. J. (1992). Disorder and progress: Bandits, police, and Mexican development. SR Books.
von Lampe, K. (2001). Not a process of enlightenment: The conceptual history of organized crime in Germany and the United States of America. Forum on Crime and Society, 1(2), 99–116.
Weisel, D. L. (2002). The evolution of street gangs: An examination of form and variation. In W. L. Reed & S. H. Decker (Eds.), Responding to gangs: Evaluation and research (pp. 25–65). National Institute of Justice.
West, B. (2002). Crime, suicide, and the anti-hero: ‘Waltzing Matilda’ in Australia. Journal of Popular Culture, 35(3), 127–141.
Fulvetti, G. (2004). The Mafia and the “problem of the Mafia”: Organised crime in Italy, 1820–1970. In L. Paoli & C. Fijnaut (Eds.), Organised crime in Europe: Concepts, patterns and control policies in the European Union and beyond. Springer.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

