Konativni profil adolescenata i agresivnost
Ključne reči:
konativni profil, agresivnost, adolescencijaApstrakt
U istraživačkoj studiji Agresivnost i konativni profil adolescenata pokušali smo da primenom Kibernetičkog modela ličnosti utvrdimo da li postoji značajna razlika u strukturi ličnosti između adolescenata koji žive na selu i u gradu, posebno sa aspekta agresivnog ponašanja. Osnovni razlog koji je motivisao istraživanje, odnosi se na sve intenzivnije i frekventivnije ispoljavanje nasilničkog ponašanja kod dece školskog uzrasta, (juvenilni period) i bez obzira na pol. Mi smo pokušali da primenom Kibernetičkog modela i baterije testova KON6 identifikujemo "adolescentski" profil, ali i da utvrdimo modalitete, tipove agresije kod dece ovog uzrasta, s obzirom da model definiše posebno primarnu i sekundarnu, odnosno oralnu i analnu agresivnost. Dakle, operativni cilj istraživanja bio je da se utvrdi da li postoji značajna razlika između polova u pogledu tipa agresije kao i celokupnog profila ličnosti. Takođe smo pokušali da utvrdimo da li se prema tipu agresije i ličnosne strukture razlikuju deca koja žive u različitim socijalnim sredinama (selo – grad).
Baterijom testova KON6 ispitano je 225 adolescenata, učenika Karlovačke gimnazije i Gimnazije u Žablju. Podaci su statistički obrađeni i utvrđeno je da model identifikuje impulsivnost, anksioznost i sklonost ka sukobima kao "tipičan" juvenilni konativni "profil", ali i da su deca sa sela u većoj meri neurotična i agresivna od vršnjaka iz grada. Utvrđena je razlika u tipu agresije u odnosu na polnu pripadnost: dečaci su agresivniji od devojčica, i to nezavisno od mesta življenja, dok su devojčice sa sela agresivnije u odnosu na vršnjakinje iz grada.
Reference
Bandura, A. (1973). Aggression: A social learning analysis. Prentice-Hall.
Cloward, R. A., & Ohlin, L. E. (1974). Delinquency and opportunity: A theory of delinquent gangs. The Free Press.
Fromm, E. (1984). Anatomija ljudske destruktivnosti. Naprijed; Nolit; August Cesarec.
Glueck, S., & Glueck, E. (1968). Unraveling juvenile delinquency. Harvard University Press.
Gojković, V. (2006). Kibernetički model dimenzija ličnosti i tipovi kriminalnog ponašanja [Doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu].
Hirschi, T. (1990). Causes of delinquency. University of California Press. (Originalno objavljeno 1969).
Hošek, A., Obretković, M., & Momirović, K. (1995). Relacije devijantnog i delinkventnog ponašanja kriminalaca u doba maloletstva. Psihologija kriminala, 2, 159–198.
Hošek, A., Radovanović, D., & Momirović, K. (1993). Prilog poznavanju odnosa između otkrivenog i neotkrivenog delinkventnog ponašanja maloletnika. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, (1), 66–77.
Knežević, G. (2000). Kognitivne i konativne determinante amoralnosti [Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu].
Moffitt, T. E., Gabrielli, W. F., Mednick, S. A., & Schulsinger, F. (1981). Socioeconomic status, IQ, and delinquency. Journal of Abnormal Psychology, 90(2), 152–156.
Momirović, K., & Gojković, V. (1995). Kognitivne i konativne determinante analne agresivnosti. Psihologija kriminala, 2, 134–159.
Momirović, K., Hošek, A., Radovanović, D., & Radulović, D. (1998). Uticaj konativne dezorganizacije agresivnosti i amoralnosti na kriminalno ponašanje. Psihologija kriminala, 4, 18–30.
Momirović, K., Wolf, B., & Džamonja, Z. (1998). Kibernetička baterija konativnih testova KON6. Centar za primenjenu psihologiju.
Patterson, G. R. (1986). Performance models for antisocial boys. American Psychologist, 41(4), 432–444.
Radovanović, D., Radulović, D., Momirović, K., & Hošek, A. (1995). Uticaj norepinefrinske i epinefrinske agresivnosti na analnu agresivnost. Psihologija kriminala, 2, 95–111.
Radulović, D., Radovanović, D., Hošek, A., & Momirović, K. (1995). Uticaj norepinefrinske i epinefrinske agresivnosti na oralnu agresivnost. Psihologija kriminala, 2, 7–23.
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

