Društvene determinante korišćenja zdravstvenih usluga u Srbiji: Obraćanje lekaru opšte prakse i lekaru specijalisti
DOI:
https://doi.org/10.47152/ziksi2026014Ključne reči:
korišćenje zdravstvenih usluga, primarna i specijalistička zdravstvena zaštita, društvene determinante zdravlja, klasni položaj, Srbija, Evropsko društveno istraživanjeApstrakt
Korišćenje zdravstvenih usluga i pristup zdravstvenoj zaštiti oblikovani su nizom društvenih i strukturnih faktora. Dosadašnja istraživanja pokazala su da socioekonomski položaj, demografske karakteristike i zdravstveno stanje mogu uticati na obrasce korišćenja zdravstvenih usluga. Međutim, ovi obrasci mogu se razlikovati u zavisnosti od institucionalnog i socijalnopolitičkog konteksta. Cilj rada je da ispita prediktore korišćenja zdravstvenih usluga u Srbiji, sa posebnim fokusom na ulogu društvene klase. Analiza je zasnovana na podacima Evropskog društvenog istraživanja (European Social Survey, runda 11), a za ispitivanje povezanosti između korišćenja zdravstvenih usluga i skupa prediktora primenjeni su logistički regresioni modeli. U modele su uključene sledeće varijable: klasni položaj, pol, starost, obrazovanje, samoprocena zdravstvenog stanja, tip naselja i procena stanja zdravstvenih usluga. Klasni položaj se nije pokazao kao statistički značajan prediktor poseta lekaru opšte prakse, ali je bio značajno povezan sa verovatnoćom odlaska kod lekara specijaliste. Pol i samoprocena zdravstvenog stanja pokazali su se kao značajni prediktori u oba modela, pri čemu su žene i ispitanici koji su svoje zdravlje ocenili lošijim imali veću verovatnoću korišćenja zdravstvenih usluga. Starost i obrazovanje bili su povezani sa posetama lekaru opšte prakse, ali se nisu pokazali kao značajni prediktori specijalističkih pregleda. Rezultati takođe ukazuju na to da su nejednakosti u korišćenju zdravstvenih usluga snažnije povezane sa društvenom klasom nego sa prostornim razlikama. Nalazi istraživanja ukazuju na to da su društvene nejednakosti u korišćenju zdravstvenih usluga u Srbiji izraženije u pristupu specijalističkoj nego primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ovi obrasci mogu se razumeti u širem kontekstu zdravstvenog i socijalnog sistema Srbije, u kome institucionalna ograničenja i neformalne prakse mogu uticati na pristup specijalističkim uslugama.
Reference
Balaj, M., Eikemo, T. A., Huijts, T., Heggebø, K., & Bambra, C. (2024). Social inequalities in health and their determinants: ESS Round 11 question module design template. European Social Survey ERIC. https://www.europeansocialsurvey.org/sites/default/files/2024-06/r11_health_inequalities_module_design_template_final.pdf
Bohle, D., & Greskovits, B. (2012). Capitalist diversity on Europe’s periphery. Cornell University Press.
Đurić, P. (2021). Na šta mislimo kada kažemo… Novi zdravstveni sistem. Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Univerzitet u Beogradu; Fondacija za otvoreno društvo. https://redun.educons.edu.rs/bitstream/id/2992/bitstream_2992.pdf
Esping-Andersen, G. (1990). The three worlds of welfare capitalism. Princeton University Press. DOI: https://doi.org/10.1177/095892879100100108
Esping-Andersen, G. (1999). Social foundations of postindustrial economies. Oxford University Press. DOI: https://doi.org/10.1093/0198742002.001.0001
European Social Survey ERIC. (2023). Guide to using weights and sample design indicators with European Social Survey data (Edition 1.2) https://stessrelpubprodwe.blob.core.windows.net/data/methodology/ESS_weighting_data_1_2.pdf
Filipović, B. (2016). Evropa i države blagostanja – teorija Goste Esping-Andersena. In D. Mastilović (Ed.), Nauka i evrointegracije (pp. 543–560). Faculty of Philosophy, University of East Sarajevo.
Fjær, E. L., Balaj, M., Stornes, P., Todd, A., McNamara, C. L., & Eikemo, T. A. (2017). Exploring the differences in general practitioner and health care specialist utilization according to education, occupation, income and social networks across Europe: Findings from the European Social Survey (2014) special module on the social determinants of health. European Journal of Public Health, 27(Suppl. 1), 73–81. DOI: https://doi.org/10.1093/eurpub/ckw255
Fletcher, J. M., & Frisvold, D. E. (2009). Higher education and health investments: Does more schooling affect preventive health care use? Journal of Human Capital, 3(2), 144–176. DOI: https://doi.org/10.1086/645090
Gavrilović, A., & Trmčić, S. (2012). Zdravstveno osiguranje u Srbiji – finansijski održiv sistem. In Proceedings of the International Scientific Conference Management 2012 (Mladenovac, Serbia, April 20–21, 2012). Union University. https://meste.org/konf/Arhiva/Man_2012/pdf/RADOVI/Gavrilovic.pdf
Hunt, K., Adamson, J., Hewitt, C., & Nazareth, I. (2011). Do women consult more than men? A review of gender and consultation for back pain and headache. Journal of Health Services Research & Policy, 16(2), 108–117. DOI: https://doi.org/10.1258/jhsrp.2010.009131
Jørgensen, J. T., Andersen, J. S., Tjønneland, A., & Andersen, Z. J. (2016). Determinants related to gender differences in general practice utilization: Danish Diet, Cancer and Health Cohort. Scandinavian Journal of Primary Health Care, 34(3), 240–249. DOI: https://doi.org/10.1080/02813432.2016.1207141
Laužadytė-Tutlienė, A., Baležentis, T., Goculenko, E. (2018). Welfare State in Central and Eastern Europe. Economics and Sociology, 11(1), 100–123. DOI: https://doi.org/10.14254/2071-789X.2018/11-1/7
Lueckmann, S. L., Hoebel, J., Roick, J., Markwart, R., & von dem Knesebeck, O. (2021). Socioeconomic inequalities in primary-care and specialist physician visits: A systematic review. International Journal for Equity in Health, 20, 58. DOI: https://doi.org/10.1186/s12939-020-01375-1
Marshall, T. H. (1950). Citizenship and social class and other essays. Cambridge University Press.
Oesch, D. (2006). Operationalization of the new class schema. In Redrawing the class map: Stratification and institutions in Britain, Germany, Sweden and Switzerland (pp. 75–84). Palgrave Macmillan. DOI: https://doi.org/10.1057/9780230504592_7
Oesch, D. (2008). The changing shape of class voting: An individual-level analysis of party support in Britain, Germany and Switzerland. European Societies, 10(3), 329–355. DOI: https://doi.org/10.1080/14616690701846946
Petrović Tomić, N. (2024). Supplementary health insurance as a contribution to development of a sustainable healthcare system in the Republic of Serbia. Journal of Insurance Theory and Practice, XL(1), 39–70. DOI: https://doi.org/10.5937/TokOsig2401007P
Potůček, M. (2008). Metamorphoses of welfare states in Central and Eastern Europe. In S. Leibfried (Ed.), Welfare state transformations (pp. 79–95). Springer. DOI: https://doi.org/10.1057/9780230227392_5
Shishkin, S., Sheiman, I., Potapchik, E., Sazhina, S., & Vlassov, V. (2026). How the hybrid rules of free and paid medical care affect the post-socialist healthcare system. International Journal of Health Policy and Management, 26(1), 370. DOI: https://doi.org/10.1186/s12913-026-14124-x
Tambor, M., Klich, J., & Domagała, A. (2021). Financing Healthcare in Central and Eastern European Countries: How Far Are We from Universal Health Coverage? International Journal of Environmental Research and Public Health, 18(4), 1382. DOI: https://doi.org/10.3390/ijerph18041382
Tzenios, N. (2019). The determinants of access to healthcare: A review of individual, structural, and systemic factors. Journal of Humanities and Applied Science Research, 2(1), 1–14. https://journals.sagescience.org/index.php/JHASR/article/view/23
Wang, Y., Hunt, K., Nazareth, I., Freemantle, N., & Petersen, I. (2013). Do men consult less than women? An analysis of routinely collected UK general practice data. BMJ Open, 3(8), e003320. DOI: https://doi.org/10.1136/bmjopen-2013-003320
Downloads
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.

