Operacionalizacija prekarnog rada u naučnim istraživanjima: Kritički pregled literature
DOI:
https://doi.org/10.47152/ziksi2026013Ključne reči:
prekarni rad, prekarnost, operacionalna definicija, kritički pregled literature, metodologija društvenih istaživanjaApstrakt
Rad predstavlja kritički pregled literature o operacionalizaciji prekarnog rada i prekarnosti. Polazeći od uvida da prekarnost i prekarni rad, uprkos širokoj upotrebi pojmova u savremenim društvenim naukama, još uvek nisu univerzalno operacionalizovani, te da u domaćoj literaturi nedostaje ovakvih prikaza, osnovni cilj rada je da ukaže na značaj operacionalnih definicija za kumulaciju naučnog znanja i uporedivost empirijskih nalaza. U prvom delu razmatra se odnos između teorijskih pojmova i njihove empirijske primene, sa posebnim osvrtom na značaj, ulogu i funkciju operacionalnih definicija. U centralnom delu rada analiziraju se odabrani primeri empirijskih istraživanja, pri čemu se ne nude samo deskriptivni prikazi već i kritički komentari različitih pristupa merenju prekarnosti i prekarnog rada. Zaključno, pokazuje se da pojmovna neujednačenost i raznolikost operacionalnih definicija, dimenzija i indikatora i dalje predstavljaju ključan izazov u istraživanju prekarnog rada i prekarnosti. Bez jasnog teorijskog okvira i refleksivne operacionalizacije, istraživanja prekarnog rada rizikuju da ostanu na nivou čistog empirizma.
Reference
Armano, E., Morini, C., & Murgia, A. (2022). Conceptualizing Precariousness: A Subject-oriented Approach. In A. Murgia, J. Choonara, & R. M. Carmo (Eds.), Faces of Precarity: Critical Perspectives on Work, Subjectivities and Struggles (1st ed., pp. 29–43). Bristol University Press. DOI: https://doi.org/10.1332/policypress/9781529220070.003.0003
Betti, E. (2018). Historicizing Precarious Work: Forty Years of Research in the Social Sciences and Humanities. International Review of Social History, 63(2), 273–319. DOI: https://doi.org/10.1017/S0020859018000329
Bogdanović, M. (1984). Teorijska osnova kvalitativnog pristupa. Revija za sociologiju, 14(3–4), 201–213.
Bogdanović, M. (2007). Operacionalna definicija. U A. Mimica i M. Bogdanović (Ur.), Sociološki rečnik (str. 379). Zavod za udžbenike.
Choonara, J. (2019). Insecurity, Precarious Work and Labour Markets: Challenging the Orthodoxy. Springer International Publishing. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-13330-6
Doshi, V., Segarra, P., & Śliwa, M. (2025). Precarious work: A critical review and a proposal for future research. Human Relations, 79(2), 215–245. DOI: https://doi.org/10.1177/00187267251394583
Đurić, M. (1962). Problemi sociološkog metoda. Savremena škola.
Fajgelj, S. (2005). Metode istraživanja ponašanja (II dopunjeno izdanje). Centar za primenjenu psihologiju.
Frade, C., Darmon, I., & Laparra, M. (2004). Precarious Employment in Europe: A Comparative Study of Labour Market related Risks in Flexible Economies. Final Report. European Commission.
Manić, Ž. (2013). Operacionalizacija pojma društveni položaj u istraživanjima društvene strukture u Srbiji. U M. Lazić i S. Cvejić (Ur.), Promene osnovnih struktura društva Srbije u periodu ubrzane transformacije (str. 11–28). ISI FF Univerziteta u Beogradu, Čigoja štampa.
Marković, A. (2022). Ideološko-politička orijentacija prekarijata u Srbiji [Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]. https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/20653
Milić, V. (1996). Sociološki metod. ZUNS.
Olsthoorn, M. (2014). Measuring Precarious Employment: A Proposal for Two Indicators of Precarious Employment Based on Set-Theory and Tested with Dutch Labor Market-Data. Social Indicators Research, 119(1), 421–441. DOI: https://doi.org/10.1007/s11205-013-0480-y
Rodgers, G. (1989). Precarious Work in Western Europe: The State of the Debate. In G. Rodgers & J. Rodgers (Eds.), Precarious Jobs in Labour Market Regulation: The Growth of Atypical Employment in Western Europe (pp. 1–16). International Labour Organization.
Scott-Marshall, H., & Tompa, E. (2011). The health consequences of precarious employment experiences. Work (Reading, Mass.), 38(4), 369–382. DOI: https://doi.org/10.3233/WOR-2011-1140
Starčević, M. (2014). Prekarni rad i nemogućnost prekarne klase. Diskrepancija, 13(19), 37–57.
Tompa, E., Scott-Marshall, H., Dolinschi, R., Trevithick, S., & Bhattacharyya, S. (2007). Precarious employment experiences and their health consequences: Towards a theoretical framework. WORK: A Journal of Prevention, Assessment & Rehabilitation, 28(3), 209–224. DOI: https://doi.org/10.3233/WOR-2007-00611
Van Aerden, K., Moors, G., Levecque, K., & Vanroelen, C. (2014). Measuring Employment Arrangements in the European Labour Force: A Typological Approach. Social Indicators Research, 116(3), 771–791. DOI: https://doi.org/10.1007/s11205-013-0312-0
Vives, A., González, F., Moncada, S., Llorens, C., & Benach, J. (2015). Measuring precarious employment in times of crisis: the revised Employment Precariousness Scale (EPRES) in Spain. Gaceta sanitaria, 29(5), 379–382. DOI: https://doi.org/10.1016/j.gaceta.2015.06.008
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
