Precariat and Democracy: Thesis for Deliberation

Authors

DOI:

https://doi.org/10.47152/ziksi2022014

Keywords:

precariat, deliberative democracy, radical democracy, agonistic democracy, left populism

Abstract

The economic crisis of neoliberalism, the political crisis, and the crisis of representative democracy are fertile ground for socio-demagogic discourse and incredibly fertile ground for attracting the precariat. The precariat is a new social group that lives from today to tomorrow and whose main feature is uncertainty and precarity (primarily in the labor market, but also beyond). Capitalism and democracy are based on different principles. The logic of the relationship between capitalism and democracy is characterized by "tension." The question that arises is how to reconcile neoliberal capitalism and democracy, understood as a system based on the principles of freedom and equality? How do we reconcile democracy and significant social inequalities? What is the role of the precariat in this? With this in mind, the paper aims to open questions and possibilities of new angles of thinking about modern democracy, especially about the relationship between democracy and precariat, as a new social group on the historical scene of the 21st century. The paper deals with the relationship between democracy and capitalism and the relationship between the precariat and deliberative, radical and agonistic democracy, and left-wing populism.

References

Anton, M. (2017). The future of liberal democracy. Journal of Political Sciences & Public Affairs, 5(2), 1–5.

Arsovski, D. (2019). Deliberativna demokratija i legitimitet. Theoria, 62(1), 119–132. DOI: https://doi.org/10.2298/THEO1901119A

Bakić, J. (2019). Evropska krajnja desnica 1945–2018. Clio.

Derado, A. (2014). Populizam i kriza demokracije. Amalgam, 6–7(6–7), 19–36.

Đorđević, B. (2018). Agonistički pristup raspravama o budućnosti demokratije u Evropi. Humanističke studije, 4, 9–30.

Foti, A. (2017). General theory of the precariat. Institute of Network Cultures. DOI: https://doi.org/10.4324/9781315593838-14

Habermas, J. (2006). Political communication in media society: Does democracy still enjoy an epistemic dimension? The impact of normative theory on empirical research. Communication Theory, 16, 411–426. DOI: https://doi.org/10.1111/j.1468-2885.2006.00280.x

Hobsbawm, E. (2002). Doba ekstrema: Kratka istorija dvadesetog veka 1914–1991. Dereta.

Janković, I. (2012). Deliberativna demokratija – istorija jedne ideje. Theoria, 55(2), 21–52. DOI: https://doi.org/10.2298/THEO1202021J

Janković, I. (2012a). Deliberativna demokratija i problem njene praktične primene. Filozofija i društvo, 23(2), 187–202.

Jovanović, N. (2014). Na ivici izborne demokratije: Srbija posle izbora 2014. godine. Sociološki pregled, 48(4), 507–530. DOI: https://doi.org/10.5937/socpreg1404507J

Jovanović, N., Marković, A., & Radović, S. (2016). Konsolidacija izborne demokratije, formiranje pluralističke političke elite i njena ideološka orijentacija. In M. Lazić (Ed.), Politička elita u Srbiji u periodu konsolidacije kapitalističkog poretka. ISI; Čigoja štampa.

Koljević, B. (2018). Politika radikalne demokratije Šantal Muf. Srpska politička misao, 60(2), 9–25. DOI: https://doi.org/10.22182/spm.6022018.1

Krivokapić, N. (2016). Demokratija – definisanje i karakteristike. Sociološka luča, 10(2), 30–44.

Marković, A. (2018). Prekarnost i migranti: Prolazni izazov ili pretnja za sigurnost i stabilnost neoliberalizma. In Z. Lutovac & S. Mrđa (Eds.), Savremene migracije i društveni razvoj: Interdisciplinarna perspektiva. SSD; IDN; ISI Filozofski fakultet.

Marković, A. (2019). Prekarnost radnih uslova u Srbiji. In M. Lazić & S. Cvejić (Eds.), Stratifikacijske promene u periodu konsolidacije kapitalizma u Srbiji. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Marković, A. (2020). Prekarijat i neka pitanja društvene strukture i društvenih nejednakosti. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 39(2–3), 109–126. DOI: https://doi.org/10.47152/ziksi2020237

Merkel, W. (2004). Embedded and defective democracies. Democratization, 11(5), 33–58. DOI: https://doi.org/10.1080/13510340412331304598

Merkel, W., & Giebler, H. (2009). Good and bad quality: The multiple worlds of democracy within the OECD. Paper presented at the 21st IPSA World Congress, Santiago de Chile.

Merkel, W. (2014). Is capitalism compatible with democracy? Zeitschrift für vergleichende Politikwissenschaft, 8, 109–128. DOI: https://doi.org/10.1007/s12286-014-0199-4

Pešić, J., Trifunović Petrović, T., & Birešev, A. (2019). Politička kompetencija i konsolidacija kapitalizma u Srbiji: Analiza (ne)davanja odgovora na stavove o poželjnom političkom i ekonomskom poretku. In M. Lazić & S. Cvejić (Eds.), Stratifikacijske promene u periodu konsolidacije kapitalizma u Srbiji. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Phillips, P. (2018). Giants: The global power elite. Seven Stories Press.

Puhle, H.-J. (2005). Democratic consolidation and “defective democracies” (Working Paper No. 47/2005). Facultad de Derecho, Universidad Autónoma de Madrid.

Radović, N., & Sitarski, M. (2007). Stari i novi mediji i javna sfera. In M. Sitarski et al., Internet i javna sfera u Srbiji. BOŠ.

Rajt, E. O. (2016). Ali kapitalizam je barem slobodan i demokratičan, zar ne? In B. Sunkara (Ed.), ABC socijalizma. Centar za politike emancipacije.

Savić, V. (2012). Integration of deliberative democracy and policy-making: A vision of a deliberative system. Filozofija i društvo, 23(4), 170–189. DOI: https://doi.org/10.2298/FID1204170S

Sládeček, M. (2010). Demokratija: Između esencijalno spornog pojma i agonističke prakse: Konoli, Muf, Tjuli. Filozofija i društvo, 21(1), 65–87. DOI: https://doi.org/10.2298/FID1001065S

Splichal, S. (2016). Masovni mediji između javnosti i javne sfere. Medijska istraživanja, 20(1), 5–24.

Standing, G. (2011). The precariat: The new dangerous class. Bloomsbury Academic. DOI: https://doi.org/10.5040/9781849664554

Standing, G. (2011a). The precariat and deliberative democracy: A note towards elements for a precariat charter.

Standing, G. (2012). The precariat: Why it needs deliberative democracy?

Standing, G. (2014). A precariat charter: From denizens to citizens. Bloomsbury Academic. DOI: https://doi.org/10.5040/9781472510631

Standing, G. (2015). The precariat and class struggle. RCCS Annual Review, 7, 3–16. DOI: https://doi.org/10.4000/rccsar.585

Stojiljković, Z. (2016). Post(liberalna) demokratija, kapitalizam i kriza države. In I. Vujačić & B. Vranić (Eds.), Urušavanje ili slom demokratije? Udruženje za političke nauke Srbije; Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Šoć, A. (2016). Deliberativna demokratija između realizma i moralizma. Filozofija i društvo, 27(4), 920–937. DOI: https://doi.org/10.2298/FID1604920S

Vuletić, V. (2013). Šta je danas levica? In Z. Stojiljković (Ed.), Levica u postkriznom kontekstu. FES; Centar za demokratiju.

Vuletić, V. (2016). Dobro društvo i njegovi akteri. In S. Orlović (Ed.), Socijalna demokratija u Evropi i koncept „dobrog društva”. Fondacija Fridrih Ebert; Centar za demokratiju Fakulteta političkih nauka.

Wright, E. O. (2011). Vizije realističnih utopija. Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Downloads

Published

2022-09-02

How to Cite

Marković, A. (2022). Precariat and Democracy: Thesis for Deliberation. Zbornik Instituta Za kriminološka I sociološka istraživanja, 41(1), 55–74. https://doi.org/10.47152/ziksi2022014

Issue

Section

Articles

Similar Articles

1 2 > >> 

You may also start an advanced similarity search for this article.