Jedan drugačiji pogled na migracije

Autori

  • Dragana Ćorić Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Srbija

Ključne reči:

stanovništvo, država, migracije

Apstrakt

Stanovništvo predstavlja jedan od tri ključna elementa za konstituisanje države, pored teritorije i državne vlasti. Bez stanovništva, jednako kao i bez teritorije ili vlasti, država ne može da postoji, već egzistira kao društvo sa labavom strukturom.

U ovom radu zastupamo tezu da migracije, iako menjaju unutrašnju strukturu stanovništva unutar jedne države i isto to čine na globalnom nivou, ipak ne predstavljaju osnov za gubitak statusa države. Menjaju joj unutrašnju strukturu, dovode do redefinisanja nekih internih politika, ali nikako je ne ukidaju. Čak ni smanjenje broja stanovnika , sve dok to smanjenje ne dovede do potpunog nestanka stanovništva, ne čini uslov za nestanak bilo koje države. Pažljivo praćenje migracionih tokova i tendencija predstavlja mogućnost za razvoj države ili za promenu njene spoljne politike( kada su međudržavne migracije u pitanju).

Migracije, kao unutrašnje tako i međunarodne oblikuju savremeni svet na način drugačiji nego ikada do sada. Istorija migracija i pokretanja stanovništva u poslednjih 50 godina je pokazala različite tendencije, razloge i uslove njihovih odvijanja.

Reference

Blagojević, V., & Milosavljević, B. (2016). Političko-pravni okvir savremenih migracija u jugoistočnoj Evropi. Vojno delo, 3, 3/2016.

Bobić, M., Vesković Anđelković, M., & Kokotović Kanazir, V. (2016). Studija o spoljnim i unutrašnjim migracijama građana Srbije: Sa posebnim osvrtom na mlade. Međunarodna organizacija za migracije.

Dimitrijević, V., & Stojanović, R. (1988). Međunarodni odnosi: Osnovi opšte teorije. Centar za publikacije Pravnog fakulteta.

Đurić, D. M. (2012). Uticaj demografskih promena na svetsku ekonomiju. In Stanovništvo i razvoj (pp. 170–177). Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka.

Harari, Y. N. (2018). Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice. Laguna.

Harari, Y. N. (2019). 21 lekcija za 21. vek. Laguna.

Isaković, Z. (2006). Stanovništvo i teritorija kao elementi političke moći u međunarodnim odnosima. Stanovništvo, 1, 47–79.

Jellinek, G. (1914). Allgemeine Staatslehre. Verlag von O. Haring.

Jokić, V. (2013). Prostorni razmeštaj i starosna struktura stanovništva kao faktor ograničenja (ravnomernog) razvoja Srbije. Arhitektura i urbanizam, 38.

Lucas López, A., Williams, R., & Berne, K. (2019). Migration waves. National Geographic, 8.

Madžar, Lj. (2012). Starenje stanovništva kao zapreka institucionalnom razvoju. In Stanovništvo i razvoj (pp. 40–51). Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka.

Miletić, D. S., & Jeremić Marković, E. (2012). Migracija stanovništva Srbije kao šansa i/ili opasnost u uslovima globalizacije sveta. In Stanovništvo i razvoj (pp. 185–193). Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka.

Monteskje, Š. (1989). O duhu zakona (Tom I).

Ostojić, G. D. (2014). Ekološke izbeglice: Direktan ili indirektan put do konflikta. Vojno delo, 1, 51–83.

Pavlović, S. Z. (2018). Medijski diskurs o migrantskoj krizi i migrantima. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 2, 69–80.

Platon. (2002). Država. BIGZ.

Radaković, M. (2018). Elementi državne moći. Kultura polisa, 15(35), 131–142.

Teofilović, N., & Teofilović, T. (2013). Savremena shvatanja države i njene uloge. Pravne teme, 1(2), 73–92.

Vukadinović, G., & Avramović, D. (2014). Uvod u pravo.

Vukotić, V. (2012). Demografske megapromjene. In Stanovništvo i razvoj (pp. 11–19). Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka.

##submission.downloads##

Objavljeno

2019-11-28

Kako citirati

Ćorić, D. (2019). Jedan drugačiji pogled na migracije. Zbornik Instituta Za kriminološka I sociološka istraživanja, 38(2), 7–17. преузето од https://zbornik-iksi.rs/index.php/home/article/view/376

Broj časopisa

Sekcija

Članci

##plugins.generic.recommendBySimilarity.heading##

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 > >> 

##plugins.generic.recommendBySimilarity.advancedSearchIntro##