Uporedna analiza ideološko-političke orijentacije prekarijata u Srbiji, Nemačkoj i Hrvatskoj

Aleksandra Marković

doi:10.47152/ziksi2025122

Autori

Aleksandra Marković Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja, Beograd, Srbija

DOI:

https://doi.org/10.47152/ziksi2025122

Ključne reči:

prekarijat, ideološko-politička orijentacija, Srbija, Nemačka, Hrvatska, Evropsko društveno istraživanje

Apstrakt

Rad se bavi ideološko-političkim orijentacijama prekarijata u tri države koje zauzimaju različite pozicije unutar svetskog kapitalističkog sistema – Srbija, Hrvatska i Nemačka. Analiza počiva na podacima prikupljenim u okviru devete runde Evropskog društvenog istraživanja (European Social Survey) iz 2018. godine. Pripadnici prekarijata se u sve tri države u velikoj meri identifikuju sa političkim akterima koji koriste socijalnu demagogiju u svom diskursu, pri čemu se ne dovode u pitanje temeljne pretpostavke na kojima neoliberalni oblik kapitalističke regulacije društvenih odnosa počiva. Uočene su razlike u političkoj participaciji, percepciji političke efikasnosti i stepenu ideološke identifikacije između zemalja. Dok u Srbiji i Hrvatskoj vlada niska zainteresovanost za politiku i nepoverenje u politički sistem, u Nemačkoj je zabeležen viši nivo političke kompetencije i participacije. U Srbiji se prekarijat identifikuje sa desničarskim ili strankama desnog centra. Hrvatski prekarijat se najviše identifikuje sa politikama koje zagovaraju desno orijentisane političke opcije koje koriste socijalnu demagogiju i zagovaraju zaštitu „domaćeg kapitalizma”. U Nemačkoj se prekarijat opredeljuje za stranke centra koje retorički naginju ulevo, ali promovišu (neo)liberalne ekonomske politike. Sa radikalno-desničarskom Alternativom za Nemačku češće se identifikuju neprekarni ispitanici, što se može objasniti time da je migrantsko poreklo – koje ova stranka oštro kritikuje – jedan od ključnih prediktora prekarnosti u Nemačkoj. Posebna pažnja posvećena je načinu na koji prekarijat interpretira i reaguje na političku ponudu u kontekstu krizne dinamike neoliberalnog oblika kapitalizma, pri čemu redistributivno-etatističke tendencije poprimaju široku (demagošku) podršku nezavisno od pozicije države unutar globalnog kapitalističkog sistema.

Reference

Arzheimer, K. (2017). Another Dog that didn’t Bark? Less Dealignment and more Partisanship in the 2013 Bundestag Election: German Politics. German Politics, 26(1), 49–64. DOI: https://doi.org/10.1080/09644008.2016.1266481

Bakić, J. (2019). Evropska krajnja desnica: 1945-2018. Clio. https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/ubsm/274687244

Bartlett, W., & Prica, I. (2016). Interdependence between Core and Peripheries of the European Economy: Secular Stagnation and Growth in the Western Balkans. LEQS – LSE ‘Europe in Question’ Discussion Paper Series, Article 104. https://ideas.repec.org//p/eiq/eileqs/104.html DOI: https://doi.org/10.2139/ssrn.2729882

Bukov, S. (2018). Parlamentarni izbori 2017: Rezultati i analize. Politički Život, 15, 39–53.

Dassonneville, R., Hooghe, M., & Vanhoutte, B. (2014). Partisan Dealignment in Germany: A Rejoinder to Russell Dalton. German Politics, 23(1–2), 145–155. DOI: https://doi.org/10.1080/09644008.2014.916694

Del Río-Casasola, A. (2021). Centre–Periphery in the EU-20: A classification based on factor analysis and cluster analysis. Cambridge Journal of Economics, 45(6), 1337–1360. DOI: https://doi.org/10.1093/cje/beab041

Dolenec, D. (2014). Zašto SDP-ova vlada nije socijaldemokratska? Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku, 5(20), 33–38.

Evers, Š. (2018). Analiza izbora za nemački Bundestag 24. Septembra 2017. Politički Život, 15, 29–36.

Fiket, I., Pavlović, Z., & Pudar-Draško, G. (2017). Političke orijentacije građana Srbije. Kartografija nemoći. FES. https://rifdt.ifdt.bg.ac.rs/handle/123456789/1718

Fiket, I., & Pudar-Draško, G. (2021). Mogućnost vaninstitucionalne političke participacije unutar neresponsivnog sistema Srbije: Uticaj (ne)poverenja i interne političke efikasnosti. Sociologija, 63(2), 400–418. DOI: https://doi.org/10.2298/SOC2102400F

Freeden, M. (2003). Ideology: A Very Short Introduction. Oxford University Press. DOI: https://doi.org/10.1093/actrade/9780192802811.001.0001

Freeden, M., Sargent, L. T., & Stears, M. (2013). The Oxford handbook of political ideologies. Oxford University press. DOI: https://doi.org/10.1093/oxfordhb/9780199585977.001.0001

Glišović, L. (2018). Parlamentarni izbori u Nemačkoj 2017. Godine. Semiotika predizbornih plakata. Politički Život, 15, 103–114.

Hejvud, E. (2005). Političke ideologije: Uvod. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Henjak, A. (2011). Stranačka identifikacija i granice stranačke mobilizacije u Hrvatskoj nakon 2000. Godine. Političke perspektive: časopis za istraživanje politike, 1(1), 29–55.

Henjak, A. (2018). Nose li parlamentarni izbori 2015. I 2016. Godine promjenu političkih rascjepa u Hrvatskoj? Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 27(3), 383–406. DOI: https://doi.org/10.5559/di.27.3.01

Klačar, B. (2015). Nepoverenje u političke stranke—Prolazni izazov ili problem za izbornu participaciju u Srbiji? Godišnjak Fakulteta Političkih Nauka, 9(14), 185–199.

Kuljić, T. (1983). Teorije o totalitarizmu. Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije.

Lazić, M., & Pešić, J. (2012). Making and Unmaking State-Centered Capitalism in Serbia (2012). Čigoja štampa, Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. https://isi.f.bg.ac.rs/en/1068-2/

Mandić, S. (2015). Položaj Srbije u svetskom kapitalističkom sistemu. Kultura, 148, 80–101. DOI: https://doi.org/10.5937/kultura1548080M

Marković, A. (2018). Prekarnost i migranti: Prolazni izazov ili pretnja za sigurnost i stabilnost neoliberalizma. In Z. Lutovac & S. Mrđa (Eds.), Savremene migracije i društveni razvoj: Interdisciplinarna perspektiva (pp. 215–227). Srpsko sociološko društvo; Institut društvenih nauka ; Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta. http://institutecsr.iksi.ac.rs/267/

Marković, A. (2019). Prekarnost radnih uslova u Srbiji. In Stratifikacijske promene u periodu konsolidacije kapitalizma u Srbiji (pp. 121–141). Filozofski fakultet; Institut za sociološka istraživanja. http://institutecsr.iksi.ac.rs/266/

Marković, A. (2020). Prekarijat i neka pitanja društvene strukture i društvenih nejednakosti. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 39(2–3), 109–126. DOI: https://doi.org/10.47152/ziksi2020237

Marković, A. (2022). Ideološko-politička orijentacija prekarijata u Srbiji [Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]. https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/20653

Marković, A. (2023). Prediktori prekarnog položaja radno aktivnog stanovništva u Srbiji, Nemačkoj i Hrvatskoj: Uporedna analiza. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 42(1), 21–40. h DOI: https://doi.org/10.47152/ziksi2023012

Marković, A. (2024). Neoliberalism and the Penal Turn: Reproduction of Capitalism through the Prison System. In M. Milićević, I. Stevanović, & Lj. Ilijić (Eds.), PROCEEDINGS of the International Scientific Conference “LIFE IN PRISON: Criminological, Penological, Psychological, Sociological, Legal, Security, and Medical Issues” (pp. 93–100). Institute of Criminological and Sociological Research. DOI: https://doi.org/10.47152/PrisonLIFE2024.22

Mikucka-Wójtowicz, D. (2017). Populizam u političkim strankama – strategija ili ideologija? In Z. Lutovac (Ed.), Populizam (pp. 103–118). Institut društvenih nauka, Centar za politikološka istraživanja i javno mnjenje.

Milošević Đorđević, J. (1997). Osnovni pristupi u proučavanju izbornog ponašanja. Psihologija, 30(3), 279–294.

Orlović, S. (2018). Politički sistem, izbori i formiranje vlade u Nemačkoj. Politički Život, 15, 11–28.

Pavlović, Z. (2020). Partije bez partijskih pristaša? Partijska identifikacija u Srbiji u periodu 1990-2020. In M. Jovanović & D. Vučićević (Eds.), Kako, koga i zašto smo birali: Izbori u Srbiji 1990-2020. Godine (pp. 133–166). Službeni glasnik i Institut za političke studije. https://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3452

Pešić, J. (2017). Promena vrednosnih orijentacija u postsocijalističkim društvima Srbije i Hrvatske: Politički i ekonomski liberalizam. Institut za sociološka istraživanja.

Škorić, M., & Kišjuhas, A. (2014). Vodič kroz ideologije I. AKO. https://rosalux.rs/rosa-publications/vodic-kroz-ideologije-i/

Volerstin, I. (2005). Uvod u analizu svjetskog sistema. Otvoreni kulturni forum Cetinje.

Živković, I., & Čolović, I. (2020). Istorijat poverenja u političke institucije u Srbiji od 1990. Do 2020. Godine. In M. Jovanović & D. Vučićević (Eds.), Kako, koga i zašto smo birali: Izbori u Srbiji 1990-2020. Godine (pp. 133–166). Službeni glasnik i Institut za političke studije. https://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3452