Rodno nasilje u post-patrijarhalnom globalnom dobu: Komparativna perspektiva Italije i Srbije

Autori

  • Ignazia Bartholini Univerzitet u Palermu, Odsek za kulturu i društvo, Italija
  • Aleksandar Jugović Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu, Srbija

Ključne reči:

rodno nasilje, post-patrijarhat, tradicija, identitet, globalno doba

Apstrakt

Cilj ovog rada je da ponudi razumevanje interpretativnog dualizma između italijanskog i srpskog društva u pogledu rodnog nasilja nad ženama. U radu se, u komparativnom pristupu, ukazuje na elemente kontinuiranog opadanja muške dominacije u Italiji i opadanja patrijarhalne moći u Srbiji, kao rezultate varijeteta istorijskih i socijalnih uzroka. Emancipacija žena predstavlja snagu koja se suprotstavlja nasilju od partnera u nekim porodičnim kontekstima. Dok globalizacija i nezaposlenost čine deprivaciju muškaraca u u pogledu tradicionalne moći, sa druge strane, "muškarac u padu" čini "identitetski revanš" preuzumajući dominantnu ulogu nasilnika u privatnom životu. Rodno nasilje ima instrumentalnu funkciju unutar relacionih dinamika. Takođe, rodno nasilje ima specifične kulturalne, etničke, seksualne karakteristike u realnosti rodnog identiteta.

Reference

Appadurai, A. (2005). Globalization and violence. Duke University Press.

Arendt, H. (1970). On violence. Polity Press.

Augé, M. (1992). Non-lieux: Introduction à une anthropologie de la surmodernité. Le Seuil.

Babović, M., Ginić, K., & Vuković, O. (2010). Mapiranje porodičnog nasilja prema ženama. SeConS.

Balibar, E. (2001). Outlines of a topography of cruelty: Citizenship and civility in the era of global violence. Constellations, 8(1), 15–29.

Balloni, A., & Viano, E. (1989). Atti del IV Congresso mondiale di vittimologia. CLUEB.

Bartholini, I. (2005). Impermanenza del desiderio, vuoto identitario. La società degli individui, 22(8), 68–76.

Bartholini, I. (2007a). Percorsi della devianza e della diversità: Dall’“uomo atavico” al “senza permesso di soggiorno”. FrancoAngeli.

Bartholini, I. (2007b). Violenza estrema fra finzione e realizzazione identitaria. RES: Ricerca e sviluppo per le politiche sociali, 2, 22–39.

Bartholini, I. (2013). Violenza di prossimità: La vittima, il carnefice e il “grande occhio”. FrancoAngeli.

Bauman, Z. (1998). Globalization: The human consequences. Columbia University Press.

Beck, U. (1998). World risk society. Polity Press.

Bimbi, F. (1999). Measurement, quality and social change in reproduction time: The twofold presence of women and the gift economy. In O. Hufton & Y. Kravaritou (Eds.), Gender and the use of time/Gender et emploi du temps. Kluwer Law International.

Bimbi, F. (2000). The family paradigm in the Italian welfare state (1947–1996). In M. J. González, T. Jurado, & M. Naldini (Eds.), Gender inequalities in Southern Europe: Women, work and welfare in the 1990s. Frank Cass.

Bimbi, F. (Ed.). (2013). Agency of migrant women against gender violence: Final comparative report of the project “Speak Out! Empowering migrant, refugee and ethnic minority women against gender violence in Europe”. Alphabeta Verlag.

Borić, R. (1997). Against the war: Women organizing themselves in the countries of the former Yugoslavia. In R. Lentin (Ed.), Gender and catastrophe. Zed Books.

Bourdieu, P. (1997). Méditations pascaliennes. Le Seuil.

Bourdieu, P. (1998). Masculine domination. Stanford University Press.

Bourgois, P. (1995). In search of respect: Selling crack in El Barrio. Cambridge University Press.

Clastres, P. (1997). Archeologia della violenza. Le Seuil.

Collins, R. (2008). Violence: A micro-sociological theory. Princeton University Press.

Corradi, C. (2005a). Il nemico intimo: Una lettura sociologica dei casi di Novi Ligure e Cogne. Meltemi.

Corradi, C. (2008). I modelli sociali della violenza contro le donne. FrancoAngeli.

Corradi, C. (2009). Sociologia della violenza: Modernità, identità, potere. Meltemi.

Corradi, C. (2005b). Il nemico intimo. Meltemi.

Dei, F. (2005). Antropologia della violenza. Meltemi.

Escobar, R. (2001). Il silenzio dei persecutori, ovvero il coraggio di Shahrazàd. Il Mulino.

Foucault, M. (1976). La volonté de savoir. Gallimard.

Giddens, A. (1990). The consequences of modernity. Polity Press.

Giddens, A. (2007). Europe in the global age. Polity Press.

Guillaumin, C. (1995). Racism, sexism, power and ideology. Routledge.

Hanssen, B. (2000). Critique of violence: Between poststructuralism and critical theory. Routledge.

Héritier, F. (1996). De la violence I. Odile Jacob.

I.S.T.A.T. (2006). La violenza e i maltrattamenti contro le donne dentro e fuori la famiglia.

Iveković, R. (1999). Autopsia dei balcani. Raffaello Cortina.

Jugović, A. (2014). Zapisi iz anomije. Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.

Kesić, V., Janković, V., & Bijelić, B. (2004). Women recollecting memories. Center for Women War Victims.

Maffesoli, M. (1984). Essais sur la violence banale et fondatrice. Méridiens.

Marzo Magno, A. (2001). La guerra dei dieci anni: Jugoslavia 1991–2001. Net.

Melucci, A. (1992). Il gioco dell’io: Il cambiamento di sé in una società globale. Feltrinelli.

Mertus, J., Tešanović, J., Metikoš, H., & Borić, R. (1997). The suitcase. University of California Press.

Nordstrom, C. (2004). Shadows of war: Violence, power and international profiteering in the twenty-first century. University of California Press.

Ramet, S. P. (2002). Balkan Babel. Westview Press.

Riches, D. (1986). The anthropology of violence. Blackwell.

Rieff, D. (1996). Slaughterhouse: Bosnia and the failure of the West. Touchstone.

Schmidt, B. E., & Schröder, I. W. (2001). Anthropology of violence and conflict. Routledge.

Sekulić, T. (2002). Violenza etnica: I Balcani tra etnonazionalismo e democrazia. Carocci.

Simmel, G. (1917). Soziologie. Duncker & Humblot.

Stanojević, D. (2009). Porodica u postsocijalističkoj transformaciji: Sociološke perspektive i problemi u Srbiji [The family in the post-socialist transformation: A sociological perspective and problems in Serbia]. In A. Milić & S. Tomanović (Eds.), Porodice u Srbiji u komparativnoj perspektivi/Families in Serbia in comparative perspective. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Staub, E. (1989). The roots of evil: The origins of genocide and other group violence. Cambridge University Press.

Viktimološko društvo Srbije. (2012). Informacija o sprovođenju strategije za zaštitu od nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja u Autonomnoj pokrajini Vojvodini za period od 2008. do 2012. godine [Information on the implementation of the strategy for protection against domestic violence and other forms of gender-based violence in AP Vojvodina for the period 2008–2012]. Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova.

Weil, S. (1956). Cahiers. Plon.

Woodward, S. L. (1995). Balkan tragedy: Chaos and dissolution after the Cold War. Brookings Institution.

##submission.downloads##

Objavljeno

2014-12-10

Kako citirati

Bartholini, I., & Jugović, A. (2014). Rodno nasilje u post-patrijarhalnom globalnom dobu: Komparativna perspektiva Italije i Srbije. Zbornik Instituta Za kriminološka I sociološka istraživanja, 33(2), 25–38. преузето од https://zbornik-iksi.rs/index.php/home/article/view/229

Broj časopisa

Sekcija

Članci

##plugins.generic.recommendBySimilarity.heading##

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 > >> 

##plugins.generic.recommendBySimilarity.advancedSearchIntro##