Alkohol kao kriminogeni faktor
Ključne reči:
alkoholizam, kriminogeni faktor, kriminalitet, nasiljeApstrakt
Rad sadrži sistematičan pregled novije literature koja se bavi odnosom između konzumiranja alkohola, kao i već razvijene zavisnosti sa jedne, i raznih vrsta kriminalnih ponašanja i socijalnih devijacija sa druge strane. Na samom početku prikazana su različita teorijska stanovišta i shvatanja o prirodi veze alkohol-kriminalitet. Bliže je predstavljeno i nekoliko pristupa i modela koji pokazuju da li, u kojoj meri i na koji način konzumiranje alkohola doprinosi izvršenju određenog prekršaja, kriminalnog ili nekog devijantnog ponašanja. Prilikom razmatranja istraživačkih podataka o alkoholu i alkoholizmu kao kriminogenim faktorima, posebna pažnja posvećena je njihovom uticaju na nastanak i razvoj nasilnog kriminaliteta, što je potvrđeno u brojnim istraživanjima. Studije koje su za predmet proučavanja imale ovaj odnos pokazuju da povezanost postoji, kao i da je udeo nasilnih incidenata koji uključuju konzumiranje alkohola od strane izvršioca vrlo visok. Kriminogeno dejstvo alkohola je posebno izdvojeno kod pojedinih tipova kriminaliteta, poput nasilja u porodici, seksualnog nasilja, saobraćajne i maloletničke delinkvencije. Pregledom dostupnih istraživanja može se zaključiti da je relacija alkohol/alkoholizam-kriminalitet vrlo kompleksna, te da ovom kriminogenom faktoru u etiologiji kriminaliteta i socijalnih devijacija treba posvetiti mnogo više pažnje, pre svega u domaćim kriminološkim istraživanjima.
Reference
Abbey, A. (2002). Alcohol-related sexual assault: A common problem among college students. Journal of Studies on Alcohol, Supplement, (14), 118–128.
Benson, B. L., Rasmussen, D. W., & Zimmerman, P. R. (2001). The impact of alcohol control policies on the incidence of violent crime: Summary. U.S. Department of Justice.
Brochu, S., Cournoyer, L. G., & Motiuk, L. (1999). Drugs, alcohol and crime: Patterns among Canadian federal inmates. Bulletin on Narcotics, 51(1–2), 57–70.
Budd, T. (2003). Alcohol-related assault: Findings from the British Crime Survey. Home Office, Research, Development and Statistics Directorate.
Bukelić, J. (2000). Socijalna psihijatrija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Carpenter, C. (2003). Does heavy alcohol use cause crime? Evidence from underage drunk driving laws.
Chalub, M., & Telles, L. E. B. (2006). Alcohol, drugs, and crime. Revista Brasileira de Psiquiatria, 28(Suppl. II), 69–73.
Ćorović, E. (2010). Mere bezbednosti obaveznog lečenja narkomana i alkoholičara u krivičnom pravu (Doktorska disertacija). Univerzitet u Novom Sadu, Pravni fakultet.
Deehan, A. (1999). Alcohol and crime: Taking stock (Crime Reduction Research Series Paper 3). Home Office.
Desjardins, N., & Hotton, T. (2004). Trends in drug offences and the role of alcohol and drugs in crime (Catalogue No. 85-002-XPE, Vol. 24, No. 1). Statistics Canada.
Engels, R., Vermult, A., Dubas, J., Bot, S., & Gerris, J. (2005). Long-term effects of family functioning and child characteristics on problem drinking in young adulthood. European Addiction Research, 11(1).
Fergusson, D. M., & Horwood, L. J. (2000). Alcohol abuse and crime: A fixed effects regression analysis. Addiction, 95(10), 1525–1536.
Gyimah-Brempong, K. (2003). Alcohol availability and crime: A robust approach. Syracuse University, Department of Economics and Center for Policy Research.
Hill, L. (2002). Alcohol and violence: What’s the connection? University of Auckland, Alcohol and Public Health Research Unit.
Carpenter, C. (2004). Does heavy alcohol use cause crime? Evidence from underage drunk driving laws.
Jovanović, S., Simeunović Patić, B., & Macanović, V. (2012). Krivičnopravni odgovor na nasilje u porodici u Vojvodini. Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova.
Konstantinović Vilić, S., Nikolić Ristanović, V., & Kostić, M. (2010). Kriminologija. Centar za publikacije Pravnog fakulteta u Nišu.
Martin, S. (1993). Introduction. In Alcohol and interpersonal violence: Fostering multidisciplinary perspectives (Research Monograph 24, pp. v–xi). NIAAA.
McClelland, G., & Teplin, A. (2001). Alcohol intoxication and violent crime: Implications for public policy. The American Journal of Addictions (NIAAA Special Supplement, Winter).
McNeill, A. (2003). Alcohol-related crime and disorder: Briefing note. Institute of Alcohol Studies.
Ministry of Justice. (2003). New Zealand National Survey of Crime Victims (NZNSCV) 2001.
Murdoch, D., & Ross, D. (1990). Alcohol and crimes of violence: Present issues. Substance Use & Misuse, 25(9), 1065–1081.
Nicholson, M. E., Wang, Q., Maney, D., Yuan, J., Mahoney, B. S., & Adame, D. D. (1998). Alcohol-related violence and unwanted sexual activity on the college campus. American Journal of Health Studies, 14(1), 1–10.
Nikolić Ristanović, V. (Ed.). (2010). Nasilje u porodici u Vojvodini. Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova.
Obot, I. S. (2006). Alcohol use and related problems in Sub-Saharan Africa. African Journal of Drug & Alcohol Studies, 5(1), 18–26.
Parker, R., & Rebhun, L. (1995). Alcohol and homicide: A deadly combination of two American traditions. State University of New York Press.
Parry, C., & Dewing, S. (2006). A public health approach to addressing alcohol-related crime in South Africa. African Journal of Drug & Alcohol Studies, 5(1), 41–56.
Pernanen, K., Cousineau, M., Brochu, S., & Sun, F. (2002). Proportions of crimes associated with alcohol and other drugs in Canada. Canadian Centre on Substance Abuse.
Rehn, N., Room, R., & Edwards, G. (2001). Alcohol in the European region: Consumption, harm and policies. World Health Organization Regional Office for Europe.
Simeunović Patić, B. (2002). Ubistva heteroseksualnih partnera: Kriminološke i viktimološke karakteristike. Temida, 5(3), 3–13.
World Health Organization. (2011). Global status report on alcohol and health. WHO Press.
Žuković Palijan, T. (2004). Značajke osobnosti alkoholičara počinitelja i nepočinitelja kaznenih djela (Doktorska disertacija). Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim radovima i daju izdavaču neeskluzivno pravo da objavi članak, da bude naveden kao njegov prvi izdavač u slučaju ponovne upotrebe i da ga distribuira u svim oblicima i medijima. Članci će biti distribuirani pod licencom Creative Commons Attribution International (CC BY 4.0), osim ako nije drugačije naznačeno.
