Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka
istraživanja
2005
/ Vol. XXIV / 1-2 / 105-134
Originalni naučni rad
UDK: 159.923.072.59:519.71
Mira Paškota
Saobraćajni fakultet Univerziteta u
Beogradu
Leposava Kron, Ankica Hošek i Konstantin
Momirović
Institut za kriminološka i sociološka
istraživanja
Slučajni uzorak od
2664 ispitanika, starih 18 godina, od kojih je 1332 bilo muškog, i 1332 ženskog
pola, opisan je sa 46 binarna indikatora aberantnog ponašanja i zatim
klasifikovan jednom taksonomskom neuronskom mrežom koja je, sa koeficijentom
prepoznavanja od 0.999, pronašla četiri veoma dobro definisana taksona.
Ispitanici različitog pola značajno su se, kako je pokazala analiza
korespodencije, razlikovali po intenzitetu i modalitetima aberantnog ponašanja.
U taksonu ispitanika sa vrlo slabim intenzitetom svih modaliteta aberantnog
ponašanja, nešto ispod prosečnim funkcijama kognitivnih procesora, normalnim,
ali astenično moduliranim fukcijama konativnih regulatora i prosečnim nivoom
socijalizacije bilo je 71.3 % ispitanika ženskog, a samo 28.7 % ispitanika
muškog pola. Naprotiv, u taksonu primarno agresivnih ispitanika sa vrlo velikim
intenzitetom agresivnih modaliteta aberantnog ponašanja ali inače normalnim
fukcijama kognitivnih procesora i konativnih regulatora bilo je 88.2 %
ispitanika muškog, a samo 11.8 ispitanika ženskog pola. Razlike u ostala dva
taksona bile su znatno manje, ali još uvek značajne. U taksonu onih koji su
skloni alkoholizmu, ali inače sa slabim intenzitetom aberantnog ponašanja,
normalnim konativnim i nešto iznad prosečnim kognitivnim funkcijama i prosečnim
nivoom socijalizacije bilo je 57.2 % muških i 42.8 % ženskih ispitanika, a u
taksonu ispitanika koji su vrlo loše adaptirani na školsku sredinu zbog slabije
efikasnosti konativnih regulatora uprkos normalnim funkcijama kognitvnih
procesora bilo je 56.3 % muških i 43.7 % ženskih ispitanika. Prema tome, i
intenzitet aberantnog ponašanja bio je značajno veći kod muškaraca ove dobi, a
veći je bio i intenzitet i svih modaliteta takvog ponašanja. Od svih ispitanih
muškaraca, samo 24 % nije pokazivalo nikakve ozbiljne simptome aberantnog
ponašanja, a čak 27.6 % je pokazivalo simptome u suštini psihopatskog
ponašanja. Naprotiv, od svih ispitanika ženskog pola, skoro 60 % nije
pokazivalo nikakve ozbiljne simptome aberantnog ponašanja, a samo 3.7 % imalo
je simptome ponašanja koji su karakteristični za psihopatsku populaciju. Zbog
toga je koeficijent separacije polova bio značajan, ali, u suštini, relacije
između pripadanja taksonima i pola nisu bile simetrične: koeficijent pripadanja
taksonima na osnovu pola ispitanika iznosio je 0.56, a koeficijent pripadanja
polu na osnovu toga kome taksonu neki ispitanik pripada bio je 0.72, što je ne
samo značajna već i velika razlika. Kako su ovi rezultati bili u skladu sa
rezultatima dosadašnjih analiza seksualnog dimorfizma u kriminološki
relevantnom prostoru, predložene su neke eksplikativne hipoteze koje se
zasnivaju na rezultatima dosadašnjih istraživanja seksualnog dimorfizma.
KLUČNE REČI: aberantno
ponašanje / seksualni dimorfizam / taksonomska analiza / analiza korespodencije
Problem
seksualnog dimorfizma u kriminološkom prostoru je jedan od najvažnijih problema
u nastojanjima da se objasne ogromne razlike u kriminalnom ponašanju muškaraca
i žena. Kao što je dobro poznato, u svim zemljama i svim istorijskim
razdobljima razmer kriminala muškaraca i žena kreće se od 5:1 do 10:1 pri čemu
je razmer sentencioniranog kriminala bliži ovom drugom nego ovom prvom razmeru
(Milutinović, 1990; Singer, 1994). Ovaj problem može se razmatrati sa
različitih, premda međusobno povezanih aspekata. Najelementarniji aspekt tog
problema su jednostavne razlike u obimu i intenzitetu aberantnog ponašanja
osoba muškog i ženskog pola koje su napunile 18 godina i stoga postale krivično
odgovorne.
U
jednoj paralelno provedenoj analizi (Kron, Hošek i Momirović, 2003) razlike u
distribuciji nekih psihičkih poremećaja u populaciji mladih muškaraca i žena
analizirane su na osnovu podataka dobijenih testovima kojima su procenjene
kognitivne i konativne funkcije pretpostavljene kibernetičkim modelima
kognitivnog i konativnog funkcionisanja, poremećaji procesa socijalizacije i
intenzitet manifestnih simptoma aberantnog ponašanja na slučajnom uzorku od
1334 ispitanika starih 18 godina od kojih je 667 bilo muškog, a 667 ženskog
pola. Ti su ispitanici klasifikovani iterativnom primenom linearnih
klasifikatora sa tačnošću prepoznavanja od 0.997 u potpunom i 1.000 u
intragrupnom prostoru. Primenjeni algoritam je našao da postoji skup od skoro
29% kognitivno i konativno normalnih ispitanika sa nešto povišenim nivoom
aktiviteta i nadprosečnom efikasnošću paralelnog procesora, skup od oko 22%
veoma glupih ispitanika, prividno pitomih ali sa slabijom efikasnošću
konativnih regulatora, skup od oko 16% onih sa antisocijalnim poremećajima
ličnosti, dakle psihopata, i skup koji se sastoji od preko 32% anksioznih
neurotika koji, međutim, imaju nadprosečnu efikasnost kognitivnih procesora i
stoga dobar školski uspeh. Distribucija ispitanika različitog pola u ovim
taksonima bila je sasvim nejednaka. U taksonu dobro socijalizovanih ispitatnika
sa nadprosečnom efikasnošću svih konativnih regulatora, nešto povišenim nivoom
aktiviteta, prosečnom efikasnošću perceptivnog i serijalnog, ali iznadprosečnom
efikasnošću paralelnog procesora, dakle ispitanika sa efikasnim funkcijama
pretežno bioloških kognitivnih procesora i konativnih regulatora bilo je oko
37% muškaraca i oko 20% žena. U taksonu koji se sastojao od ispitanika sa
inferiornim funkcijama kognitivnih procesora i ispodprosečnom efikasnošću
konativnih regulatora, i zbog toga ne najboljim nivoom socijalizacije, našlo se
oko 32% ispitanika ženskog, a samo oko 13% ispitanika muškog pola. U trećem, u
suštini psihopatskom taksonu, bilo je oko 26% muških a samo nešto preko 6% ženskih
slabo socijalizovanih i agresivnih ispitanika koji imaju izrazite simptome
aberantnog ponašanja i slabu adaptaciju na školsku sredinu. U četvrtom taksonu,
koji se sastojao od nadprosečno inteligentnih, ali ponešto neurotičnih
ispitanika bilo je skoro 41% žena i skoro 24% muškaraca. Relacije između pola i
pripadanja taksonima bile su značajne, ali asimetrične, jer se na osnovu
pripadanja taksonima moglo zaključiti o polu ispitanika dva puta bolje nego što
je na osnovu informacije o tome koga je pola neki ispitanik bilo moguće
predvideti kome psihološkom tipu pripada.
U
jednoj drugoj, takođe paralelno provedenoj analizi (Savić, Hošek i Momirović,
2003) je, da bi se dobile informacije neophodne za razumevanje razlika u
kriminološkom ponašanju muškaraca i žena, na dva slučajna uzorka od po 667
ispitanika muškog i ženskog pola, starih 18 godina, primenjena jedna baterija
mernih instrumenata iz čijih su rezultata izvedene varijable za procenu
efikasnosti kognitivnih procesora, konativnih regulatora i postignutog nivoa
socijalizacije. Rezultati su analizirani kanoničkom diskriminativnom analizom a
proveravani jednom taksonomskom neuronskom mrežom pri čemu je efikasnost
klasifikacije procenjena Fisherovom metodom diskriminativne analize u punom
prostoru varijabli. Relacije između rezultata koje je proizvela neuronska mreža
i stvarnog pola ispitanika analizirane su kanoničkom analizom korespodencije.
Nađeno je da između muškaraca i žena ove dobi postoje značajne kvantitativne
razlike. Te su razlike bile najveće u konativnom segmentu psihološkog prostora.
Na manifestnom nivou muškarci su imali bolju efikasnost svih konativnih
regulatora, posebno regulatora reakcija odbrane i regulatora orgnaskih
funkcija, ali se na latentnom nivou najvažniji konativni sistem, sistem za
koordinaciju i kontrolu neuralnih funkcija, ponašao kao značajan i prilično jak
supresor. U kognitivnom segmentu psihološkog prostora na manifestnom nivou
muškarci su imali znatno bolju efikasnost paralelnog i neznatno slabiju
efikasnost serijalnog procesora, ali su te razlike bile mnogo intenzivnije na
latentnom nivou, jer je bilo očigledno da, zbog efekata razlika u cerebralnoj
lateralizaciji, kod muškaraca mnogo bolje funkcioniše sistem za simultanu
analizu i sintezu većeg broja informacijskih tokova, a kod žena sistem za
sekvencijalnu analizu verbalno kodiranih informacija; razlike u efikasnosti
perceptivnog procesora nisu stvarno bile značajne ni na manifestnom, ni na
latentnom nivou. Međutim, kako školski uspeh bar delimično zavisi od količine
informacija u trajnoj memoriji, a značajno je bolji kod ispitanika ženskog
pola, izgleda da je sposobnost sekvencijalnog pretraživanja trajne memorije
supstancijalno bolja u žena. Razlike koje su dobijene u socijalizacijskom
segmentu psihološkog prostora su omogućile da se dobije dublji uvid u mehanizme
koji su doveli do poznatog kriminološkog paradoksa. Ako se izuzme psihopatska
agresivnost, u kojoj na manifestnom nivou nema značajnih razlika, na tom nivou
je kod muškaraca značajno efikasniji proces socijalizacije koji je usmeren na
formiranje zrelog i konzistentnog modela socijalnog ponašanja, pa ipak je
aberantno ponašanje u suštini sociopatskog karaktera mnogo češće i mnogo
intenzivnije kod muškaraca. Na latentnom nivou se videlo se da je to, bar
jednim delom, posledica supresorskih efekata psihopatske i histerične agresivnosti,
koji u sprezi sa efektima delovanja Delta sistema, povećavaju verovatnoću
aberantnog ponašanja muškaraca.
Međutim,
jedno takođe paralelno provedeno istraživanje (Boli, Popović, Hošek i
Momirović, 2003) pokazalo je da je, uprkos tome, intenzitet sociopatskog
ponašanja mnogo veći kod mladih muškaraca nego kod mladih žena.
Stratifikovani
uzorak od 2664 ispitanika starih 18 godina, u kome je bilo po 1332 ispitanika
muškog i ženskog pola ispitan je, anonimno, upitnikom kojim je registrovano 46
najčešćih simptoma aberantnog ponašanja i klasifikovan sa dve taksonomske
neuronske mreže, namenjene detekciji aberantnih slučajeva. Ispitanici koje su
obe neuronske mreže saglasno proglasile aberantnim objektima tretirani su kao
aberantni objekti. Ispravnost ove hipotetske klasifikacije testirana je zatim
adaptivnim troslojnim perceptronom koji je aposteriorno klasifikovao ispitanike
sa koeficijentom efikasnosti od .985. Samo oni ispitanici koje je i ovaj
program proglasio aberantnim objektima sačinjavali su konačni uzorak od 880
ispitanika, u kome je bilo 622 (70.7 %) muškarca i 258 (29.3 %) žena, na kome
su, kanoničkom diskriminativnom analizom, testirane razlike između psihičkih
karakteristika, pretpostavljenih kibermetičkim modelima kognitivnog i
konativnog funkcionisanja, mladih muškaraca i žena sa izraženijim sociopatskim
ponašanjem. Muškarci i žene sa konzistentnom simptomatologijom aberantnog
ponašanja značajno su se i znatno razlikovali po svom tipičnom psihološkom
profilu. Osim u testovima regulacije aktiviteta, psihopatske agresivnosti i
efikasnosti perceptivnog procesora sve ostale razlike između sociopata muškog i
ženskog pola bile su značajne, a neke i prilično znatne. Iako je intenzitet
aberantnog ponašanja u žena bio znatno manji od intenziteta aberantnog
ponašanja muškaraca, poremećaji socijalizacije, definisani merama psihastenične
i regresivne disocijacije i histerične agresivnosti, bili su znatno veći kod
žena nego kod muškaraca, a tako je bilo i sa merama efikasnosti konativne
regulacije i kontrole, definisanim poremećajima regulacije i kontrole organskih
funkcija, reakcija odbrane i napada, i koordinacije i integracije regulativnih
funkcija. Međutim, efikasnost serijalnog procesora znatno bila je bolja i u
ovom taksonu žena, a tako je i sa školskim uspehom; ali je efikasnost
paralelnog procesora bila bolja je taksonu sociopatskih muškaraca nego u
taksonu sociopatskih žena. U Mahalanobisovom prostoru diskriminativna funkcija,
na kojoj muškarci imali iznad prosečan, a žene znatno ispod prosečan rezultat,
bila je definisana efikasnošću regulacije aktiviteta, organskih funkcija,
reakcija odbrane i napada, jakim i dobro integrisanim nervnim sistemom čemu je
bila pridružena i dobra efikasnost paralelnog procesora; međutim, ta je funcija
bila definisana i vrlo visokim intenzitetom aberantnog ponašanja, niskim
položajem u socijalnom polju i slabom efikasnošću serijalnog procesora. U ovom
prostoru psihopatska agresivnost ponašalala se kao supresor. U realnom prostoru
dobijen je sličan, ali ne i istovetan sklop diskriminativne funkcije, jer se u
tom prostoru efikasnost sistema za koordinaciju regulativnih funkcija
centralnog nervnog sistema ponašala kao vrlo jak supresor sociopatskog
ponašanja žena, što je možda, sa kriminološke tačke gledišta, i najvažniji
rezultat ove analize.
Cilj
ovog rada je stoga da utvrdi kakva je distribucija ispitanika muškog i ženskog
pola, starih 18 godina, u taksonima aberantnog ponašanja koje je otkrila jedna
taksonomska neuronska mreža iz klase adaptivnih perceptrona snabdevena
preprocesorom za formiranje inicijalne klasifikacije i postprocesorom za
kontrolu efikasnosti razbijanja i identifikaciju taksona.
Istraživanje
je provedeno na uzorku od 2664 ispitanika stara 18 godina od kojih je 1332 bilo
muškog, a 1332 ženskog pola. Ovaj uzorak izvučen je kao slučajni stratifikovani
uzorak iz jednog znatno većeg uzorka, koji je bio definisan kao troetapni
grupni uzorak iz populacije učenika završnih razreda srednjih škola u Srbiji.
Indikatori
aberantnog ponašanja registrovani su postupkom koga je predložila A. Hošek
(2000). Spisak tih indikatora, zajedno sa procenom verovatnoće incidencije
pojedinih modaliteta tog ponašanja i KaiseRiceovim koeficijentima njihove
reprezentativnosti za univerzum modaliteta aberantnog ponašanja naveden je u
tabeli 0.
Ispitanici
su klasifikovani neuronskom mrežom koja nosi kodno ime Explorer. Explorer je
taksonomska neuronska mreža iz klase adaptivnih troslojnih perceptrona
Lebartovog tipa, snabedena sa dva preprocesora, od kojih prvi klasifikuje
varijable ekstremizirajući Orthoblique funkciju nad desnim vektorima
standardizovane matrice podataka, a drugi klasifikuje entitete ekstremizirajući
Orthoblique funkciju nad glavnim komponentama, čiji broj, a time i inicijalni
broj taksona, mreža određuje na osnovu tačke pregiba u funkciji distribucije
singularnih vrednosti standardizovane matrice podataka, ali je u stanju da taj
broj menja, i da menja broj potrebnih skrivenih neurona. Mreža je snabdevena i
postprocesorom koji na osnovu ishoda Fisherove diskriminativne analize u punom
prostoru varijabli identifikuje taksone i izračunava efikasnost razbijanja.1
1 Explorer je
konstrukciono veoma sličan neuronskoj mreži Triatlon (Momirović, 2003) ali ima
ugrađen uređaj koji u svakoj iteraciji ispituje da li je broj skrivenih neurona
dovoljan da se postigne efikasno razbijanje objekata koji su predmet
klasifikacije. Može se naći u programskoj biblioteci IKSI.LIB pod rednim brojem
608.
Tabela 0.
Indikatori aberantnog ponašanja,
verovatnoće njihove incidencije (p) i koeficijenti njihove reprezentativnosti
za univerzum indikatora aberantnog ponašanja (y)
|
Indikator |
p |
y |
|
Loše
ocene |
.31 |
.96 |
|
Loše
ocene iz vladanja |
.21 |
.96 |
|
Ukor
razrednog starešine ili direktora |
.30 |
.97 |
|
Prilično
mnogo neopravdanih izostanaka |
.20 |
.95 |
|
Ponavljanje
razreda |
.04 |
.87 |
|
Često
iz dosade činjenje nereda na času |
.13 |
.97 |
|
Sporadično
opijanje |
.50 |
.96 |
|
Česte
tuče sa drugovima |
.08 |
.97 |
|
Česte
tuče i sa nepoznatima |
.13 |
.96 |
|
Sklonost
laganju |
.27 |
.90 |
|
Sklonost
varanju |
.18 |
.91 |
|
Uzimanje
lakih droga |
.06 |
.93 |
|
Uzimanje
teških droga |
.03 |
.89 |
|
Sporadične
krađe |
.38 |
.96 |
|
Otimanje
stvari |
.01 |
.93 |
|
Oštećenje
tuđih stvari |
.06 |
.97 |
|
Nanošenje
povreda prilikom sukoba |
.12 |
.97 |
|
Mnogi
zaziru njega i njegovih drugova |
.08 |
.96 |
|
Prilično
često bežanje iz škole |
.14 |
.97 |
|
Jednom
ili više puta bežanje od kuće |
.03 |
.92 |
|
Redovno
švercovanje u autobusu ili tramvaju |
.22 |
.95 |
|
Često
ostajanje napolju do iza ponoći |
.52 |
.94 |
|
Mlađa
deca beže od njega i njegovih drugova |
.03 |
.93 |
|
Učestvovanje
u gužvama na fudbalskim utakmicama |
.12 |
.97 |
|
Često
sa drugovima satima luta ulicama |
.21 |
.95 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz kuće |
.03 |
.94 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz samoposluge |
.03 |
.95 |
|
Bio
je uhvaćen u krađi |
.02 |
.93 |
|
Svi
se boje njega i njegovih drugova |
.03 |
.93 |
|
Nastavnici
smatraju da se ponaša drsko i bezobrazno |
.08 |
.97 |
|
Njegovi
roditelji su mislili da ga batinama mogu naučiti pameti |
.10 |
.92 |
|
Krišom
je iz tuđih kuća uzimao novac ili stvari |
.01 |
.94 |
|
Poneki
iz straha učine ono što od njih traži |
.06 |
.97 |
|
Loše
prolaze oni koji se zakače sa njim i njegovim drugovima |
.14 |
.97 |
|
Ima
naviku da sa sobom nosi nož ili neko drugo oružje |
.03 |
.95 |
|
Zna
kako da rukuje vatrenim oružjem |
.27 |
.97 |
|
Provale
u nečiji stan i odnošenje stvari ili novca |
.01 |
.89 |
|
Provale
u radnju i odnošenje robe ili novca |
.01 |
.88 |
|
Sačekivanje
i otimanje stvari |
.01 |
.91 |
|
Ponaša
se kao da mu niko ništa ne može |
.07 |
.92 |
|
Ni
od koga niti traži, niti prima savet |
.10 |
.92 |
|
Ponekad
iz besa počini neku štetu |
.19 |
.96 |
|
Kad
bi mogli, sigurno bi ga izbacili iz škole |
.03 |
.95 |
|
Roditelji
su digli ruke od njega |
.02 |
.94 |
|
Neki
od njegovih drugova su već bili kod sudije za maloletnike |
.17 |
.97 |
|
Sukobi
sa policijom |
.09 |
.97 |
Relacije
između taksona koje je formirala neuronska mreža i pola ispitanika analizirane
su pod kanoničkim modelom analize korespodencije (Momirović, 1988). U tu je
svrhu primenjen program Aconite, matrix verzija Genstat programa istog imena
koji je opisan i naveden u upravo citiranom udžbeniku.2
2 Aconite se nalazi u programskoj
biblioteci IKSI.LIB pod rednim brojem 146. Za razliku od Genstat verzije tog
progarma, Matrix verzija sadrži modul koji izračunava asimetrične relacije
analiziranih varijabli i asimetrične mere njihovog prepokrivanja.
Algoritmu
je bilo potrebno 6 iteracija da formira latentne dimenzije Orthoblique
transformacijom glavnih komponenata, 52 iteracije da na osnovu rezultata
ispitanika na tim dimenzijama formira razlivene taksone ekstremizirajući
Orthoblique funkciju nad entitetima, i 13 iteracija da formira distinktne
taksone iterativnom primenom adaptivnog troslojnog perceptrona. Rezultati te
analize prikazani su na sledećim tabelama.3
Tabela 2.
Aksoni ulaznih neurona na neurone
skrivenog sloja
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
Loše
ocene |
-.012 |
-.003 |
-.028 |
.000 |
|
Loše
ocene iz vladanja |
.044 |
-.053 |
-.011 |
.000 |
|
Ukor
razrednog starešine ili direktora |
-.026 |
.049 |
-.073 |
.000 |
|
Prilično
mnogo neopravdanih izostanaka |
1.877 |
1.334 |
.173 |
.000 |
|
Ponavljanje
razreda |
-.001 |
.002 |
-.023 |
.000 |
|
Često
iz dosade činjenje nereda na času |
.048 |
-.013 |
.038 |
.000 |
|
Sporadično
opijanje |
-.006 |
-.204 |
-1.651 |
.000 |
3 Najveći deo pojedinosti
od kojih su neke veoma važne za razumevanje dobijenih rezultata jasno se vidi
iz tabela. Broj tih pojedinosti bio je i suviše veliki da bi mogle biti
verbalno rekodirane; uostalom, autori ovog rada su potpuno saglasni sa izjavom
jednog poznatog statističara da nema smisla kvariti tabele glupim komentarima.
Zbog toga je verbalno formulisan samo sintetski sud koji sledi iz sekvencijalne
analize svih rezultata, uključujući i rezultate kojima je ilustrovano ponašanje
primenjene taksonomske neuronske mreže i rezultate diskriminativne analize koja
je, najvećim delom, omogućila identifikaciju taksona, i, naravno, kanoničke
analize korespodencije između pola i pripadanja taksonima koje otkrila
neuronska mreža. Autori su svesni da je za razumevanje ovih rezultata potrebno
izvesno poznavanje tehnologije taksonomskih neuronskih mreža i one metode za
analizu nenumeričkih podataka koja se obično naziva analiza korespodencije.
Potrebne informacije o taksonomskim neuronskim mrežama, i posebno o
taksonomskoj neuronskoj mreži koja nosi kodni naziv Explorer, mogu se naći u
Popović i Momirović (2003) i Momirović (2003), a informacije o kanoničkoj
analizi kontingencijskih tabela, dakle o primenjenoj metodi za analizu
korespodencije, u Momirović (1988).
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
Česte
tuče sa drugovima |
.002 |
-.061 |
.001 |
.000 |
|
Česte
tuče i sa nepoznatima |
-1.098 |
.845 |
.249 |
.000 |
|
Sklonost
laganju |
-.031 |
-.032 |
-.030 |
.000 |
|
Sklonost
varanju |
.011 |
-.014 |
-.002 |
.000 |
|
Uzimanje
lakih droga |
-.009 |
.010 |
.031 |
.000 |
|
Uzimanje
teških droga |
-.044 |
.013 |
-.010 |
.000 |
|
Sporadične
krađe |
.009 |
.033 |
.017 |
.000 |
|
Otimanje
stvari |
-.041 |
.000 |
.017 |
.000 |
|
Oštećenje
tuđih stvari |
.007 |
-.007 |
.020 |
.000 |
|
Nanošenje
povreda prilikom sukoba |
.001 |
-.059 |
-.008 |
.000 |
|
Mnogi
zaziru njega i njegovih drugova |
-.025 |
-.071 |
-.015 |
.000 |
|
Prilično
često bežanje iz škole |
.055 |
-.032 |
.054 |
.000 |
|
Jednom
ili više puta bežanje od kuće |
.015 |
.033 |
-.035 |
.000 |
|
Redovno
švercovanje u autobusu ili tramvaju |
-.001 |
.015 |
-.016 |
.000 |
|
Često
ostajanje napolju do iza ponoći |
-.024 |
.022 |
-.028 |
.000 |
|
Mlađa
deca beže od njega i njegovih drugova |
-.002 |
-.083 |
-.013 |
.000 |
|
Učestvovanje
u gužvama na fudbalskim utakmicama |
.038 |
.051 |
.053 |
.000 |
|
Često
sa drugovima satima luta ulicama |
-.007 |
.035 |
.045 |
.000 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz kuće |
-.011 |
.027 |
.007 |
.000 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz samoposluge |
.016 |
-.031 |
-.018 |
.000 |
|
Bio
je uhvaćen u krađi |
-.013 |
.094 |
.000 |
.000 |
|
Svi
se boje njega i njegovih drugova |
-.004 |
-.039 |
-.004 |
.000 |
|
Nastavnici
smatraju da se ponaša drsko i bezobrazno |
-.010 |
-.078 |
-.008 |
.000 |
|
Njegovi
roditelji su mislili da ga batinama mogu naučiti pameti |
.008 |
.026 |
-.033 |
.000 |
|
Krišom
je iz tuđih kuća uzimao novac ili stvari |
.011 |
-.012 |
.021 |
.000 |
|
Poneki
iz straha učine ono što od njih traži |
.043 |
-.039 |
-.018 |
.000 |
|
Loše
prolaze oni koji se zakače sa njim i njegovim drugovima |
-1.107 |
.901 |
.185 |
.000 |
|
Ima
naviku da sa sobom nosi nož ili neko drugo oružje |
.010 |
-.012 |
.011 |
.000 |
|
Zna
kako da rukuje vatrenim oružjem |
.014 |
-.024 |
-.045 |
.000 |
|
Provale
u nečiji stan i odnošenje stvari ili novca |
-.027 |
.041 |
.016 |
.000 |
|
Provale
u radnju i odnošenje robe ili novca |
-.111 |
.023 |
-.035 |
.000 |
|
Sačekivanje
i otimanje stvari |
-.085 |
-.066 |
.019 |
.000 |
|
Ponaša
se kao da mu niko ništa ne može |
.007 |
.028 |
-.031 |
.000 |
|
Ni
od koga niti traži, niti prima savet |
-.033 |
.025 |
-.009 |
.000 |
|
Ponekad
iz besa počini neku štetu |
-.046 |
-.025 |
-.018 |
.000 |
|
Kad
bi mogli, sigurno bi ga izbacili iz škole |
.032 |
-.104 |
.020 |
.000 |
|
Roditelji
su digli ruke od njega |
-.046 |
-.006 |
-.003 |
.000 |
|
Neki
od njegovih drugova su već bili kod sudije za maloletnike |
-.012 |
-.001 |
.054 |
.000 |
|
Sukobi
sa policijom |
.010 |
-.003 |
.058 |
.000 |
Tabela 3.
Aksoni skrivenih neurona na neurone
izlaznog sloja
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
g1 |
-.011 |
-.016 |
-.709 |
.705 |
|
g2 |
-.267 |
-.365 |
.635 |
.626 |
|
g3 |
.577 |
-.802 |
-.104 |
-.115 |
|
g4 |
.772 |
.473 |
.288 |
.312 |
Tabela 4.
Centroidi taksona
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
Loše
ocene |
-.297 |
-.139 |
.243 |
.721 |
|
Loše
ocene iz vladanja |
-.328 |
-.220 |
.234 |
.928 |
|
Ukor
razrednog starešine ili direktora |
-.425 |
-.074 |
.449 |
.749 |
|
Prilično
mnogo neopravdanih izostanaka |
-.504 |
-.504 |
.023 |
1.986 |
|
Ponavljanje
razreda |
-.054 |
-.024 |
.058 |
.116 |
|
Često
iz dosade činjenje nereda na času |
-.289 |
-.035 |
.365 |
.430 |
|
Sporadično
opijanje |
-.997 |
1.003 |
.599 |
.391 |
|
Česte
tuče sa drugovima |
-.224 |
-.142 |
.706 |
.117 |
|
Česte
tuče i sa nepoznatima |
-.395 |
-.395 |
1.654 |
.047 |
|
Sklonost
laganju |
-.271 |
.131 |
.281 |
.213 |
|
Sklonost
varanju |
-.234 |
.042 |
.318 |
.222 |
|
Uzimanje
lakih droga |
-.250 |
.071 |
.242 |
.286 |
|
Uzimanje
teških droga |
-.117 |
-.049 |
.308 |
.079 |
|
Sporadične
krađe |
-.293 |
.096 |
.342 |
.263 |
|
Otimanje
stvari |
-.060 |
-.096 |
.326 |
-.008 |
|
Oštećenje
tuđih stvari |
-.185 |
-.089 |
.423 |
.202 |
|
Nanošenje
povreda prilikom sukoba |
-.312 |
-.202 |
1.004 |
.150 |
|
Mnogi
zaziru njega i njegovih drugova |
-.213 |
-.146 |
.698 |
.102 |
|
Prilično
često bežanje iz škole |
-.345 |
-.204 |
.242 |
.938 |
|
Jednom
ili više puta bežanje od kuće |
-.136 |
-.094 |
.347 |
.160 |
|
Redovno
švercovanje u autobusu ili tramvaju |
-.220 |
.090 |
.246 |
.180 |
|
Često
ostajanje napolju do iza ponoći |
-.384 |
.220 |
.361 |
.283 |
|
Mlađa
deca beže od njega i njegovih drugova |
-.107 |
-.129 |
.402 |
.089 |
|
Učestvovanje
u gužvama na fudbalskim utakmicama |
-.249 |
-.140 |
.604 |
.271 |
|
Često
sa drugovima satima luta ulicama |
-.262 |
.053 |
.401 |
.199 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz kuće |
-.115 |
-.047 |
.237 |
.137 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz samoposluge |
-.150 |
-.013 |
.204 |
.204 |
|
Bio
je uhvaćen u krađi |
-.118 |
-.089 |
.361 |
.094 |
|
Svi
se boje njega i njegovih drugova |
-.143 |
-.161 |
.561 |
.080 |
|
Nastavnici
smatraju da se ponaša drsko i bezobrazno |
-.231 |
-.088 |
.390 |
.345 |
|
Njegovi
roditelji su mislili da ga batinama mogu naučiti pameti |
-.149 |
-.012 |
.208 |
.194 |
|
Krišom
je iz tuđih kuća uzimao novac ili stvari |
-.081 |
-.093 |
.258 |
.103 |
|
Poneki
iz straha učine ono što od njih traži |
-.198 |
-.110 |
.515 |
.180 |
|
Loše
prolaze oni koji se zakače sa njim i njegovim drugovima |
-.406 |
-.406 |
1.677 |
.071 |
|
Ima
naviku da sa sobom nosi nož ili neko drugo oružje |
-.117 |
-.103 |
.346 |
.127 |
|
Zna
kako da rukuje vatrenim oružjem |
-.357 |
.017 |
.727 |
.184 |
|
Provale
u nečiji stan i odnošenje stvari ili novca |
-.086 |
-.064 |
.261 |
.069 |
|
Provale
u radnju i odnošenje robe ili novca |
-.089 |
-.056 |
.319 |
.011 |
|
Sačekivanje
i otimanje stvari |
-.050 |
-.065 |
.240 |
-.001 |
|
Ponaša
se kao da mu niko ništa ne može |
-.127 |
-.095 |
.420 |
.070 |
|
Ni
od koga niti traži, niti prima savet |
-.136 |
-.028 |
.306 |
.095 |
|
Ponekad
iz besa počini neku štetu |
-.211 |
-.024 |
.464 |
.129 |
|
Kad
bi mogli, sigurno bi ga izbacili iz škole |
-.142 |
-.163 |
.359 |
.267 |
|
Roditelji
su digli ruke od njega |
-.114 |
-.076 |
.299 |
.119 |
|
Neki
od njegovih drugova su već bili kod sudije za maloletnike |
-.272 |
-.089 |
.650 |
.206 |
|
Sukobi
sa policijom |
-.279 |
-.177 |
.745 |
.269 |
Tabela 5.
Diskriminativni koeficijenti
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
Loše
ocene |
-.015 |
.024 |
.010 |
-.007 |
|
Loše
ocene iz vladanja |
.007 |
.028 |
-.064 |
-.001 |
|
Ukor
razrednog starešine ili direktora |
-.055 |
.041 |
.057 |
.021 |
|
Prilično
mnogo neopravdanih izostanaka |
-.276 |
-.656 |
-.501 |
2.139 |
|
Ponavljanje
razreda |
-.014 |
.018 |
.004 |
.003 |
|
Često
iz dosade činjenje nereda na času |
.025 |
-.026 |
-.046 |
.021 |
|
Sporadično
opijanje |
-.898 |
1.399 |
.047 |
.058 |
|
Česte
tuče sa drugovima |
.017 |
.022 |
-.040 |
-.037 |
|
Česte
tuče i sa nepoznatima |
-.070 |
-.490 |
1.289 |
-.274 |
|
Sklonost
laganju |
-.008 |
.036 |
.005 |
-.038 |
|
Sklonost
varanju |
.003 |
.006 |
-.016 |
-.001 |
|
Uzimanje
lakih droga |
.015 |
-.028 |
.010 |
-.003 |
|
Uzimanje
teških droga |
-.009 |
.004 |
.040 |
-.021 |
|
Sporadične
krađe |
.001 |
-.026 |
.013 |
.025 |
|
Otimanje
stvari |
.010 |
-.013 |
.027 |
-.031 |
|
Oštećenje
tuđih stvari |
.013 |
-.014 |
-.011 |
-.002 |
|
Nanošenje
povreda prilikom sukoba |
.011 |
.028 |
-.038 |
-.036 |
|
Mnogi
zaziru njega i njegovih drugova |
.011 |
.038 |
-.026 |
-.061 |
|
Prilično
često bežanje iz škole |
.039 |
-.033 |
-.065 |
.013 |
|
Jednom
ili više puta bežanje od kuće |
-.029 |
.016 |
.014 |
.035 |
|
Redovno
švercovanje u autobusu ili tramvaju |
-.014 |
.008 |
.012 |
.011 |
|
Često
ostajanje napolju do iza ponoći |
-.022 |
.015 |
.033 |
.000 |
|
Mlađa
deca beže od njega i njegovih drugova |
.015 |
.041 |
-.050 |
-.052 |
|
Učestvovanje
u gužvama na fudbalskim utakmicama |
.016 |
-.061 |
.000 |
.053 |
|
Često
sa drugovima satima luta ulicama |
.017 |
-.049 |
.023 |
.011 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz kuće |
-.003 |
-.015 |
.024 |
.008 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz samoposluge |
-.003 |
.026 |
-.029 |
-.006 |
|
Bio
je uhvaćen u krađi |
-.025 |
-.034 |
.069 |
.050 |
|
Svi
se boje njega i njegovih drugova |
.008 |
.017 |
-.022 |
-.027 |
|
Nastavnici
smatraju da se ponaša drsko i bezobrazno |
.016 |
.035 |
-.041 |
-.055 |
|
Njegovi
roditelji su mislili da ga batinama mogu naučiti pameti |
-.026 |
.016 |
.014 |
.026 |
|
Krišom
je iz tuđih kuća uzimao novac ili stvari |
.015 |
-.013 |
-.018 |
-.002 |
|
Poneki
iz straha učine ono što od njih traži |
.000 |
.028 |
-.053 |
.008 |
|
Loše
prolaze oni koji se zakače sa njim i njegovim drugovima |
-.122 |
-.459 |
1.337 |
-.237 |
|
Ima
naviku da sa sobom nosi nož ili neko drugo oružje |
.010 |
-.005 |
-.016 |
-.002 |
|
Zna
kako da rukuje vatrenim oružjem |
-.020 |
.044 |
-.020 |
.001 |
|
Provale
u nečiji stan i odnošenje stvari ili novca |
-.001 |
-.027 |
.044 |
.004 |
|
Provale
u radnju i odnošenje robe ili novca |
-.025 |
.022 |
.097 |
-.060 |
|
Sačekivanje
i otimanje stvari |
.030 |
.010 |
.017 |
-.103 |
|
Ponaša
se kao da mu niko ništa ne može |
-.026 |
.015 |
.016 |
.026 |
|
Ni
od koga niti traži, niti prima savet |
-.011 |
-.001 |
.040 |
-.007 |
|
Ponekad
iz besa počini neku štetu |
-.003 |
.024 |
.018 |
-.046 |
|
Kad
bi mogli, sigurno bi ga izbacili iz škole |
.039 |
.022 |
-.091 |
-.045 |
|
Roditelji
su digli ruke od njega |
.000 |
.006 |
.029 |
-.036 |
|
Neki
od njegovih drugova su već bili kod sudije za maloletnike |
.031 |
-.042 |
.002 |
-.016 |
|
Sukobi
sa policijom |
.034 |
-.046 |
-.015 |
-.002 |
Tabela
6.
Struktura
diskriminativnih funkcija
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
Loše
ocene |
-.284 |
-.096 |
.117 |
.350 |
|
Loše
ocene iz vladanja |
-.313 |
-.152 |
.113 |
.451 |
|
Ukor
razrednog starešine ili direktora |
-.406 |
-.051 |
.216 |
.364 |
|
Prilično
mnogo neopravdanih izostanaka |
-.480 |
-.347 |
.011 |
.965 |
|
Ponavljanje
razreda |
-.052 |
-.016 |
.028 |
.056 |
|
Često
iz dosade činjenje nereda na času |
-.276 |
-.024 |
.176 |
.209 |
|
Sporadično
opijanje |
-.951 |
.692 |
.289 |
.190 |
|
Česte
tuče sa drugovima |
-.214 |
-.098 |
.340 |
.057 |
|
Česte
tuče i sa nepoznatima |
-.376 |
-.272 |
.797 |
.023 |
|
Sklonost
laganju |
-.259 |
.090 |
.136 |
.103 |
|
Sklonost
varanju |
-.224 |
.029 |
.153 |
.108 |
|
Uzimanje
lakih droga |
-.238 |
.049 |
.116 |
.139 |
|
Uzimanje
teških droga |
-.111 |
-.034 |
.148 |
.039 |
|
Sporadične
krađe |
-.280 |
.067 |
.165 |
.128 |
|
Otimanje
stvari |
-.057 |
-.066 |
.157 |
-.004 |
|
Oštećenje
tuđih stvari |
-.177 |
-.061 |
.204 |
.098 |
|
Nanošenje
povreda prilikom sukoba |
-.297 |
-.139 |
.484 |
.073 |
|
Mnogi
zaziru njega i njegovih drugova |
-.203 |
-.101 |
.336 |
.050 |
|
Prilično
često bežanje iz škole |
-.329 |
-.141 |
.117 |
.456 |
|
Jednom
ili više puta bežanje od kuće |
-.130 |
-.065 |
.167 |
.078 |
|
Redovno
švercovanje u autobusu ili tramvaju |
-.210 |
.062 |
.118 |
.087 |
|
Često
ostajanje napolju do iza ponoći |
-.366 |
.151 |
.174 |
.138 |
|
Mlađa
deca beže od njega i njegovih drugova |
-.102 |
-.089 |
.194 |
.043 |
|
Učestvovanje
u gužvama na fudbalskim utakmicama |
-.238 |
-.097 |
.291 |
.132 |
|
Često
sa drugovima satima luta ulicama |
-.250 |
.036 |
.193 |
.097 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz kuće |
-.110 |
-.033 |
.114 |
.067 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz samoposluge |
-.144 |
-.009 |
.098 |
.099 |
|
Bio
je uhvaćen u krađi |
-.113 |
-.061 |
.174 |
.046 |
|
Svi
se boje njega i njegovih drugova |
-.137 |
-.111 |
.270 |
.039 |
|
Nastavnici
smatraju da se ponaša drsko i bezobrazno |
-.221 |
-.061 |
.188 |
.168 |
|
Njegovi
roditelji su mislili da ga batinama mogu naučiti pameti |
-.142 |
-.008 |
.100 |
.094 |
|
Krišom
je iz tuđih kuća uzimao novac ili stvari |
-.077 |
-.064 |
.124 |
.050 |
|
Poneki
iz straha učine ono što od njih traži |
-.189 |
-.076 |
.248 |
.087 |
|
Loše
prolaze oni koji se zakače sa njim i njegovim drugovima |
-.387 |
-.280 |
.808 |
.035 |
|
Ima
naviku da sa sobom nosi nož ili neko drugo oružje |
-.112 |
-.071 |
.167 |
.062 |
|
Zna
kako da rukuje vatrenim oružjem |
-.340 |
.012 |
.351 |
.090 |
|
Provale
u nečiji stan i odnošenje stvari ili novca |
-.082 |
-.044 |
.126 |
.033 |
|
Provale
u radnju i odnošenje robe ili novca |
-.085 |
-.039 |
.154 |
.005 |
|
Sačekivanje
i otimanje stvari |
-.047 |
-.045 |
.116 |
-.001 |
|
Ponaša
se kao da mu niko ništa ne može |
-.121 |
-.065 |
.202 |
.034 |
|
Ni
od koga niti traži, niti prima savet |
-.129 |
-.019 |
.147 |
.046 |
|
Ponekad
iz besa počini neku štetu |
-.201 |
-.017 |
.224 |
.063 |
|
Kad
bi mogli, sigurno bi ga izbacili iz škole |
-.136 |
-.112 |
.173 |
.130 |
|
Roditelji
su digli ruke od njega |
-.108 |
-.052 |
.144 |
.058 |
|
Neki
od njegovih drugova su već bili kod sudije za maloletnike |
-.259 |
-.061 |
.313 |
.100 |
|
Sukobi
sa policijom |
-.266 |
-.122 |
.359 |
.131 |
Tabela
7.
Sklop
diskriminativnih funkcija
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
Loše
ocene |
-.190 |
-.098 |
.084 |
.265 |
|
Loše
ocene iz vladanja |
-.210 |
-.144 |
.079 |
.345 |
|
Ukor
razrednog starešine ili direktora |
-.271 |
-.072 |
.160 |
.269 |
|
Prilično
mnogo neopravdanih izostanaka |
-.324 |
-.309 |
-.013 |
.749 |
|
Ponavljanje
razreda |
-.035 |
-.017 |
.021 |
.042 |
|
Često
iz dosade činjenje nereda na času |
-.184 |
-.041 |
.132 |
.152 |
|
Sporadično
opijanje |
-.618 |
.469 |
.190 |
.100 |
|
Česte
tuče sa drugovima |
-.146 |
-.096 |
.272 |
.033 |
|
Česte
tuče i sa nepoznatima |
-.259 |
-.249 |
.643 |
-.006 |
|
Sklonost
laganju |
-.170 |
.050 |
.099 |
.068 |
|
Sklonost
varanju |
-.148 |
.005 |
.116 |
.074 |
|
Uzimanje
lakih droga |
-.157 |
.020 |
.085 |
.098 |
|
Uzimanje
teških droga |
-.075 |
-.036 |
.118 |
.024 |
|
Sporadične
krađe |
-.185 |
.030 |
.122 |
.087 |
|
Otimanje
stvari |
-.040 |
-.057 |
.128 |
-.007 |
|
Oštećenje
tuđih stvari |
-.119 |
-.063 |
.161 |
.068 |
|
Nanošenje
povreda prilikom sukoba |
-.202 |
-.136 |
.387 |
.040 |
|
Mnogi
zaziru njega i njegovih drugova |
-.138 |
-.097 |
.269 |
.027 |
|
Prilično
često bežanje iz škole |
-.221 |
-.136 |
.081 |
.348 |
|
Jednom
ili više puta bežanje od kuće |
-.088 |
-.062 |
.132 |
.055 |
|
Redovno
švercovanje u autobusu ili tramvaju |
-.138 |
.032 |
.088 |
.058 |
|
Često
ostajanje napolju do iza ponoći |
-.241 |
.090 |
.126 |
.090 |
|
Mlađa
deca beže od njega i njegovih drugova |
-.070 |
-.079 |
.156 |
.028 |
|
Učestvovanje
u gužvama na fudbalskim utakmicama |
-.161 |
-.096 |
.230 |
.091 |
|
Često
sa drugovima satima luta ulicama |
-.166 |
.008 |
.148 |
.063 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz kuće |
-.074 |
-.035 |
.090 |
.047 |
|
Ponekad
ponešto ukrade iz samoposluge |
-.096 |
-.019 |
.074 |
.071 |
|
Bio
je uhvaćen u krađi |
-.077 |
-.058 |
.139 |
.030 |
|
Svi
se boje njega i njegovih drugova |
-.094 |
-.100 |
.218 |
.023 |
|
Nastavnici
smatraju da se ponaša drsko i bezobrazno |
-.148 |
-.066 |
.145 |
.122 |
|
Njegovi
roditelji su mislili da ga batinama mogu naučiti pameti |
-.094 |
-.018 |
.076 |
.068 |
|
Krišom
je iz tuđih kuća uzimao novac ili stvari |
-.053 |
-.057 |
.099 |
.036 |
|
Poneki
iz straha učine ono što od njih traži |
-.128 |
-.076 |
.197 |
.059 |
|
Loše
prolaze oni koji se zakače sa njim i njegovim drugovima |
-.267 |
-.256 |
.652 |
.003 |
|
Ima
naviku da sa sobom nosi nož ili neko drugo oružje |
-.076 |
-.066 |
.133 |
.043 |
|
Zna
kako da rukuje vatrenim oružjem |
-.227 |
-.020 |
.274 |
.052 |
|
Provale
u nečiji stan i odnošenje stvari ili novca |
-.056 |
-.042 |
.100 |
.022 |
|
Provale
u radnju i odnošenje robe ili novca |
-.058 |
-.038 |
.123 |
-.001 |
|
Sačekivanje
i otimanje stvari |
-.033 |
-.040 |
.094 |
-.004 |
|
Ponaša
se kao da mu niko ništa ne može |
-.083 |
-.062 |
.162 |
.020 |
|
Ni
od koga niti traži, niti prima savet |
-.087 |
-.026 |
.116 |
.029 |
|
Ponekad
iz besa počini neku štetu |
-.135 |
-.030 |
.176 |
.038 |
|
Kad
bi mogli, sigurno bi ga izbacili iz škole |
-.093 |
-.100 |
.137 |
.096 |
|
Roditelji
su digli ruke od njega |
-.073 |
-.050 |
.114 |
.040 |
|
Neki
od njegovih drugova su već bili kod sudije za maloletnike |
-.174 |
-.070 |
.247 |
.065 |
|
Sukobi
sa policijom |
-.180 |
-.119 |
.285 |
.089 |
Tabela 8.
Korelacije diskriminativnih funkcija
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
g1 |
1.000 |
-.473 |
-.369 |
-.411 |
|
g2 |
-.473 |
1.000 |
-.229 |
-.260 |
|
g3 |
-.369 |
-.229 |
1.000 |
-.222 |
|
g4 |
-.411 |
-.260 |
-.222 |
1.000 |
Kontingencija klasifikacije učinjene
neuronskom mrežom i klasifikacije izvedene Fisherovim linearnim klasifikatorima
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
g1 |
1114 |
0 |
0 |
0 |
|
g2 |
0 |
683 |
0 |
0 |
|
g3 |
2 |
0 |
414 |
0 |
|
g4 |
0 |
0 |
0 |
451 |
Prema
tome, koeficijent efikasnosti klasifikacije izvedene neuronskom mrežom Explorer
iznosio je 0.999.
Iako
je, dakle, Explorer bio u stanju da pronađe taksone ispitanika sa vrlo različitim
sklopom simptoma aberantnog ponašanja, identifikacija tih taksona nije nimalo
jednostavna. Da bi se moglo pouzdanije utvrditi o kojim se taksonima u stvari
radi, u tabeli 10 su centroidi taksona na konativnim i kognitivnim faktorima,
definisanim kibernetičkim modelima kognitivnih i konativnih funkcija,4
i rezultati univarijatne analize varijanse kojom je testirana značajnost i
izračunat intenzitet razlika između taksona.
4 Oznake varijabli u tabeli
10 imaju ovo značenje: EPS=slaba kortikalna kontrola aktivirajuće funkcije
retikularne formacije, HI: slaba regulacija i kontrola organskih funkcija,
ALFA=slaba regulacija i kontrola reakcija odbrane, SIGMA=slaba regulacija i kontrola
reakcija napada, DELTA=poremećaji koordinacije i kontrole regulativnih
funkcija, ETA=poremećaji integracije i evaluacije regulativnih funkcija,
DELTA1=psihastenična disocijacija, DELTA3=regresivna disocijacija,
SIGMA1=psihopatska agresivnost, SP5=histerična agresivnost, ABER=intenzitet
aberantnog ponašanja, STATUS=socijalni status, IP, SP i PP=efikasnost
perceptivnog, serijalnog i paralelnog procesora
Tabela 10.
Centroidi taksona na konativnim i
kognitivnim faktorima i rezultati univarijatne analize varijanse
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
η2 |
η |
χ2 |
p |
|
EPS |
-.195 |
.060 |
.271 |
.141 |
.032 |
.178 |
86.973 |
.000 |
|
HI |
.020 |
-.080 |
-.088 |
.153 |
.007 |
.083 |
18.629 |
.350 |
|
ALFA |
.122 |
-.138 |
-.216 |
.107 |
.020 |
.143 |
55.273 |
.000 |
|
SIGMA |
-.254 |
-.085 |
.399 |
.387 |
.079 |
.281 |
228.401 |
.000 |
|
DELTA |
-.057 |
-.143 |
.186 |
.187 |
.018 |
.134 |
48.548 |
.000 |
|
ETA |
.020 |
-.109 |
-.010 |
.125 |
.006 |
.077 |
15.696 |
.546 |
|
DELTA1 |
-.022 |
-.082 |
-.051 |
.227 |
.011 |
.105 |
29.702 |
.029 |
|
DELTA3 |
-.044 |
-.095 |
-.004 |
.255 |
.014 |
.119 |
38.147 |
.002 |
|
SIGMA1 |
-.299 |
-.092 |
.522 |
.396 |
.109 |
.329 |
323.819 |
.000 |
|
SP5 |
-.108 |
-.104 |
.178 |
.260 |
.024 |
.155 |
65.572 |
.000 |
|
ABER |
-.660 |
-.092 |
1.095 |
.761 |
.470 |
.685 |
2355.947 |
.000 |
|
STATUS |
-.125 |
.112 |
.076 |
.068 |
.011 |
.107 |
30.733 |
.022 |
|
IP |
-.105 |
.171 |
.066 |
-.061 |
.013 |
.116 |
36.274 |
.004 |
|
SP |
-.074 |
.163 |
-.038 |
-.030 |
.009 |
.097 |
25.453 |
.085 |
|
PP |
-.228 |
.255 |
.187 |
.003 |
.044 |
.209 |
122.038 |
.000 |
Na
osnovu konvergentne analize centroida taksona u prostoru indikatora aberantnog
ponašanja, njihove pozicije na diskriminativnoj funkciji i centroida taksona u
prostoru mera konativnog i kognitivnog funkcionisanja taksoni koje je Explorer
pronašao mogli su se identifikovati ovako:
Takson
1 (41.82 %)
Ispitanici
sa vrlo slabim intenzitetom svih modaliteta aberantnog ponašanja, nešto ispod
prosečnim funkcijama kognitivnih procesora, normalnim, ali astenično
moduliranim fukcijama konativnih regulatora i prosečnim nivoom socijalizacije.
Takson
2 (25.64 %)
Ispitanici
koji su skloni alkoholizmu, ali inače sa slabim intenzitetom aberantnog
ponašanja, normalnim konativnim i nešto iznad prosečnim kognitivnim funkcijama
i prosečnim nivoom socijalizacije.
Takson
3 (15.62 %)
Primarno
agresivni ispitanici sa vrlo velikim intenzitetom agresivnih modaliteta
aberantnog ponašanja ali sa inače normalnim fukcijama kognitivnih procesora i
konativnih regulatora.
Takson
4 (16.93 %)
Ispitanici
koji su vrlo loše adaptirani na školsku sredinu zbog slabije efikasnosti
konativnih regulatora uprkos normalnim funkcijama kognitvnih procesora.
Relacije
ovako formiranih taksona i pola ispitanika analizirane su pod kanoničkim
modelom analize korespodencije. Najvažniji rezultati dobijeni programom Aconite
nalaze se u sledećim tabelama.
Tabela 11.
Kontingencijska tabela
|
|
muškarci |
žene |
|
g1 |
320 |
794 |
|
g2 |
391 |
292 |
|
g3 |
367 |
49 |
|
g4 |
254 |
197 |
Tabela 12.
Matrica verovatnoća
|
|
muškarci |
žene |
|
g1 |
.120 |
.298 |
|
g2 |
.147 |
.110 |
|
g3 |
.138 |
.018 |
|
g4 |
.095 |
.074 |
Matrica
uslovnih verovatnoća pripadanja polu
|
|
muškarci |
žene |
|
g1 |
.287 |
.713 |
|
g2 |
.572 |
.428 |
|
g3 |
.882 |
.118 |
|
g4 |
.563 |
.437 |
Tabela 14.
Matrica uslovnih verovatnoća pripadanja
taksonima
|
|
g1 |
g2 |
g3 |
g4 |
|
muškarci |
.240 |
.294 |
.276 |
.191 |
|
žene |
.596 |
.219 |
.037 |
.148 |
Tabela 15.
Skalne vrednosti taksona
|
|
f |
|
g1 |
1.017 |
|
g2 |
-.346 |
|
g3 |
-1.827 |
|
g4 |
-.302 |
Tabela 16.
Sumarni rezultati kanoničke analize
|
r2 |
r |
c2 |
n |
p |
|
.175 |
.418 |
466.324 |
3 |
.000 |
Tabela 17.
Koeficijenti prepokrivanja
|
|
λ |
postotak |
|
Taksoni |
.301 |
88.116 |
|
Pol |
.500 |
85.103 |
Tabela 18.
Prognoza pripadanja taksonima na osnovu
pola (y, t) i koeficijenti reprezentacije (x) pola u taksonomskom prostoru
|
y12 |
t122 |
t12 |
c122 |
n |
p12 |
x12 |
|
.341 |
.048 |
.218 |
20.682 |
1 |
.000 |
.560 |
Tabela 19.
Prognoza pripadanja polu na osnovu
pripadanja taksonima (y, t) i koeficijenti reprezentacije (x) taksona u
prostoru pola ispitanika
|
y12 |
t122 |
t12 |
c122 |
n |
p12 |
x12 |
|
.588 |
.088 |
.296 |
40.814 |
1 |
.000 |
.718 |
Prema
tome, ispitanici različitog pola značajno se razlikuju po intenzitetu i
modalitetima aberantnog ponašanja. U taksonu ispitanika sa vrlo slabim
intenzitetom svih modaliteta aberantnog ponašanja, nešto ispod prosečnim
funkcijama kognitivnih procesora, normalnim, ali astenično moduliranim
fukcijama konativnih regulatora i prosečnim nivoom socijalizacije našlo se 71.3
% ispitanika ženskog, a samo 28.7 % ispitanika muškog pola. Naprotiv, u taksonu
primarno agresivnih ispitanika sa vrlo velikim intenzitetom agresivnih
modaliteta aberantnog ponašanja ali inače normalnim fukcijama kognitivnih
procesora i konativnih regulatora bilo je 88.2 % ispitanika muškog, a samo 11.8
ispitanika ženskog pola. Razlike u ostala dva taksona bile su znatno manje, ali
još uvek značajne. U taksonu onih koji su skloni alkoholizmu, ali inače sa
slabim intenzitetom aberantnog ponašanja, normalnim konativnim i nešto iznad
prosečnim kognitivnim funkcijama i prosečnim nivoom socijalizacije bilo je 57.2
% muških i 42.8 % ženskih ispitanika, a u taksonu ispitanika koji su vrlo loše
adaptirani na školsku sredinu zbog slabije efikasnosti konativnih regulatora
uprkos normalnim funkcijama kognitvnih procesora bilo je 56.3 % muških i 43.7 %
ženskih ispitanika.
Očigledno
je, dakle, da je i intenzitet aberantnog ponašanja značajno veći kod muškaraca
ove dobi, i da je veći intenzitet i svih modaliteta takvog ponašanja. Jer, od
svih ispitanih muškaraca, samo 24 % ne pokazuje nikakve ozbiljne simptome
aberantnog ponašanja, a čak 27.6 % pokazuje simptome u suštini psihopatskog
ponašanja. Naprotiv, od svih ispitanika ženskog pola, skoro 60 % ne pokazuje
nikakve ozbiljne simptome aberantnog ponašanja, a samo 3.7 % ima simptome
ponašanja koji su karakteristični za psihopatsku populaciju.
Zbog
toga je, naravno, koeficijent separacije polova bio značajan, ali, u suštini,
relacije između pripadanja taksonima i pola nisu bile simetrične: koeficijent
pripadanja taksonima na osnovu pola ispitanika iznosio je 0.56, a koeficijent
pripadanja polu na osnovu toga kome taksonu neki ispitanik pripada bio je 0.72,
što je značajna i velika razlika.
Kako
su ovi rezultati u dobrom skladu sa onima do kojih su došli Kron, Hošek i
Momirović (2003) i Boli, Popović, Hošek i Momirović (2003) i saglasni sa dobro
poznatom činjenicom da je delinkvntno ponašanje muškaraca znatno češće i znatno
intenzivnije od delinkventnog ponašanja žena (Milutinović, 1990; Singer, 1994),
ima smisla započeti nešto opširniju raspravu o mogućim uzrocima ove pojave.
MIRROR,
MIRROR OF THE WALL, WHO IS THE MOST AGGRESIVE OF US ALL?
Među
ljudima, u svim kulturama i oduvek, muška agresivnost i sklonost ka aberantnom
i antisocijalnom ponašanju stvarala je nesamerljivo veće probleme nego ženska,
što je fakt dobro poznat i stručnjacima i laicima. Statistike u većini zemalja
ukazuju na činjenicu da aproksimativno oko 90 procenata kriminala globalno
posmatrano, počine muškarci (Archer, 1999; Campbell, 1999). Među polovima
postoje značajne razlike u kvalitetu i kvantitetu raspoložive agresije,
sklonosti ka dominaciji, potrebi za preuzimanjem rizika koje uključuje latentnu
ili manifestnu agresivnost, razlike u samovrednovanju kao i težnji za statusom
a koje se bar delimično mogu objasniti potrebom za agresivnom kompeticijom koja
je generalno rasprostranjenija u muškoj populaciji (Brian, Boechler, and
McCaul, 1989; Mazur and Booth, 1998; Rose, 1997; Rose, Lewontin and Kamin,
1990; Symons, 1979). Budući u upadljivo manjem stepenu prisutni kod žena,
atributi agresivnosti i borbenosti su uglavnom istraživani na muškoj
populaciji, a rezultati prevalentno upućuju na hormonalni link i interakciju sa
adrenalinskim sistemom (Archer, 1999; Brian, Boechler, and McCaul, 1989;
Campbell, & Muncer, 1998; Campbell, 1999; Dabbs, James, and Morris, 1990;
Monaghan, and Glickman, 1992; Rose, 1997; Rose, Lewonti and Kamin, 1990).
Osnovno
pitanje koje se u vezi sa tim može postaviti jeste da li se pomoću takozvanog
testosteronskog argumenta mogu plauzibilno objasniti seksualne razlike u
aberantnom i antisocijalnom ponašanju.
Savremenim
genetičkim istraživanjima dugujemo brojne dokaze da je ženski pol "default
sex" čije su bazične fiziološke i psihološke karakteristike determinisane
činjenicom odsustva maskulinizirajućeg faktora. Danas postoji solidna
empirijska evidencija da je seksualno diferencirajući SRY gen5 u Y hromozomu, otkriven 1990. u Sinclairovoj
laboratoriji (Sinclair et al, 1990), koji dekodira ''testikularno determinišući
faktor" (TDF), odgovoran za seksualni dimorfizam na homozomskom,
gonadalnom, genitalnom i hromozomskom nivou. SRY (Sex-detrmining Region Y) je
onaj gen – okidač koji embrion konvertuje u muški. Bez aktivacije tog gena,
embrion po "defaultu" postaje ženski. Ponekad se događa da SRY gen
nedostaje ili ostaje neaktiviran u Y hromozomu; takav fetus će razviti ženske
atribute pri čemu hromozomska kombinacija XY ostaje, što kasnije postaje
potencijalni problem seksualnog identiteta kako u fiziološkom tako i u
psihološkom smislu. Aktivacija SRY gena rezultira, izmedju ostalih implikacija,
proizvodnjom testosterona koji je
odgovoran za seksualne razlike u nervnom sistemu. (Bertranpetit, 2000; Capel,
1998; Jawaheer, 2003; Koopman, 1999; Peidong, S. et al., 2000; Pilon, 2003;
Thomson et al.,2000).
Brojne
empirijske studije violentnog kriminala pokazuju da muškarci osuđeni zbog nekog
od nasilnih prestupa imaju viši nivo testosterona od muškaraca osuđenih zbog
drugih delikata (Archer, 1999; Campbell, 1999; Dabbs, James, and Morris, 1990;
Monaghan, and Glickman, 1992; Rose, 1997; Rose, Lewonti and, Kamin, 1990).
5 Skraćenica od Sex
determining Region of the Y chromosome (SRY). Za objašnjenje funkcionisanja
ovog gena, budući da bi ono prevazilazilo obim i pretenzije ovog rada, videti
Sinclair, 1990 i ostale referentne pisce na koje se pozivaju i autori ovog
teksta.
Razlike
između nekriminalne muške populacije i muškaraca osuđenih zbog neviolentih
zločina nisu nađene. Brojna istraživanja ukazuju na postojanje upadljivijeg
seksualnog dimorfizma u pogledu fizičke u poređenju sa verbalnom (psihološkom)
agresijom. Nalazi različitih studija izveštavaju o tome da je 62% 82% muške
populacije agresivniju u odnosu na prosečni ženski uzorak (Campbell&
Muncer, 1998; Campbell, Muncer & Bibel, 2001; Dabbs, James, and Morris,
1990; Monaghan, and Glickman, 1992; Rose, 1997; Rose, Lewonti and, Kamin;
Sterling, 1992).
U
pogledu verbalne agresivnosti značajne razlike između polova nisu empirijski
potvrđene (Campbell, 2001; Muncer & Bibel, 2001).
Iako
su nalazi nalazi o visokoj korelisanosti nivoa testosterona i violentnog
kriminala brojni i uverljivi, oni ne pružaju solidnu osnovu za uverenje o
postojanju kauzalnih veza između ove dve pojave.
Drugim
rečima, mada se hormonima može plauzibilno objasniti deo varijanse u muškom
antisocijalnom ponašanju, generalno, istraživanja veze između testostrona i
ljudske agresivnosti navode na zaključak da testosteron jeste involviran, ali
nije isključivi faktor. Sa epistemološke tačke gledišta, priroda ovih veza
striktno je korelaciona budući da još uvek ne postoji ona suma
kvintesencijalnog znanja koja bi omogućila konstrukciju kauzalnih teorija koje
bi eksplicirale uzročno – posledične veze između fizioloških i psiholoških
prostora. Intencija pisaca ovog teksta jeste, inter alia, da još jednom
verbalizuju svoje očekivanje da će neka buduća istraživanja u neuropsihologiji
i molekularnoj biologiji dati svoje odgovore i svoje argumente o barem nekim
važnim kauzalnim vezama u realnom prostoru čije će implikacije promeniti
strukturu analitičkog razmišljanja o pojavama agresivnog, aberantnog,
violentnog ili kriminalnog karaktera. U tom je misaonom horizontu, uostalom, i
nastala ideja o potrebi istraživanja poput ovog čije smo rezultate izložili
ovom prilikom.
(1) ARCHER,
J. (1999): The influence of testosterone on human aggresion. British Journal of Psychology. 82: 1 – 28.
(2) BERTRANPETIT,
J. (2000): Genome, diversity, and origins: The Y chromosome as a storyteller. Natl. Acad. Sci. USA. 97: 6927-6929.
(3) BRIAN,
G., BOECHLER, M., McCAUL, K. (1989): Hormonal Response to Competition in Human
Males. Aggressive Behavior 15:
409-422.
(4) CAMPBELL,
A. (1999): Gender, evolution and psychology. Psychology, Evolution and Gender, 9,
71 – 82.
(5) CAMPBELL,
A. (2001): Adapted? Adaptive? Useful? The
Psychologist. 14: 426-427
(6) CAMPBELL,
A. (2001): X and Y: It's a jungle out there. Psychology, Evolution and Gender. 13: 19 – 21.
(7) CAMPBELL,
A. & MUNCER, S. (1998). Female-femals criminal assault: An evolutionary
perspective. Journal of Research in Crime
and Delinquency, 35, 413-428
(8) CAMPBELL,
A., MUNCER, S., BIBEL, D. (2001): Women and crime: An evolutionary feminist
approach. Aggression and Violent Behavior.
6: 481-497
(9) CAPEL,
B. (1998): Sex in the 90s: SRY and the switch to the male pathway. Annu Rev Physiol. 60: 497-523.
(10) DABBS,
J.R., JAMES, ROBIN MORRIS (1990): Testosterone, Social Class, and Antisocial
Behavior in a Sample of 4,462 Men. Psychological
Science 1: 209-211.
(11) HOŠEK,
A. (2000): Elementi sociologije sporta.
Sport i proces socijalizacije. Leposavić: Univerzitet u Prištini.
(12) KOOPMAN,
P. (1999): Sry and Sox9: mammalian testis-determining genes. Cell Mol Life Sci. 55: 839-856.
(13) KRON,
L., HOŠEK, A., MOMIROVIĆ, K. (2003): Distribucija nekih psihičkih poremećaja u
populaciji mladih muškaraca i žena. Tehnički izveštaj, Institut za kriminološka
u sociološka istraživanja.
(14) MAZUR,
A., BOOTH, A. (1998): Testosterone and Dominance in Men. Behavioral and Brain Science. 21:
353 – 397.
(15) MILUTINOVIĆ,
M. (1990): Kriminologija (6.
izdanje). Beograd: Savremena administracija.
(16) MOMIROVIĆ,
K. (1988): Uvod u analizu nominalnih
varijabli. Ljubljana: Savez socioloških društava Jugoslavije.
(17) MOMIROVIĆ,
K. (2003): A taxonomic neural network. U K. Momirović i D. A. Popović, Konstrukcija i primena taksonomskih
neuronskih mreža, 5: 53-62.
Leosavić: Univerzitet u Prištini.
(18) MONAGHAN,
E., GLICKMAN, S (1992): Hormones and Aggressive Behavior. Pp. 261-286 in Jill
Becker, S. Marc Breedlove, and David Crews (Eds.), Behavioral Endocrinology. Cambridge, MA: MIT Press. Svare, Bruce.
1983. Hormones and Aggressive Behavior.
New York: Plenum Press.
(19) POPOVIĆ,
D. A.; MOMIROVIĆ, K. (2003): Taksonomske neuronske mreže. U K. Momirović i D.
A. Popović, Konstrukcija i primena
taksonomskih neuronskih mreža, 1:
5-20. Leposavić: Univerzitet u Prištini.
(20) PEIDONG,
S. et al. (2000): Population genetic implications from sequence variation in
four Y chromosome genes. Natl. Acad. Sci.
USA. 97: 7354-7359.
(21) PILON,
N. (2003): Porcine SRY Promoter Is a Target for Steroidogenic Factor 1 Biol.
Reprod., 68: 1098-1106.
(22) ROSE,
S. (1997): Lifelines: Biology, Freedom,
Determinism. London: Allen Lane, The Penguin Press.
(23) ROSE,
S, LEWONTIN, R.C, KAMIN., L.J. (1990): Not In Our Genes: Biology, Idealogy and Human Nature.
Harmondsworth: Penguin Books.
(24) SAVIĆ,
M., HOŠEK, A., MOMIROVIĆ, K. (2003): Seksualni dimorfizam u kognitivnom i
konativnom prostoru i prostoru varijabli socijalizacije. Tehnički izveštaj,
Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd.
(25) SINGER,
M. (1994): Kriminologija. Zagreb:
Globus.
(26) STERLING,
A. (1992): Myths of Gender, Biological Theories about Women and Men.
New York: Basic Books
(27) SYMONS,
D. (1979): The Evolution of Human
Sexuality. New York: Oxford University Press
(28) THOMSON,
R. et al. (2000): Recent common ancestry of human Y chromosomes: Evidence from
DNA sequence data. Natl. Acad. Sci. USA.
97: 7360-7365.
Random sample of
2664 subjects, age of 18, 1332 male and 1332 female, was described by 46 binary
indicators of aberrant behavior and then classified by one taxonomic neural
network that with coefficient of recognition of 0.999, found four very well
defined taxons. As analysis of correspondence has shown, subjects of different
sexes differed significantly on intensity and modality of aberrant behavior. In
taxon of subjects with very low intensity of all modalities of aberrant
behavior, something below average functions of cognitive processors, normal but
astenicaly modulated functions of conative regulators and average level of
socialization, there were 71.3% of female and only 28.7% of male subjects. On
the contrary, in the taxon of primary aggressive subjects with very high
intensity of aggressive modality of aberrant behavior but otherwise normal
functions of cognitive processor and conative regulator, there were 88.2% of
male, and only 11.8% of female subjects. The differences in other two taxons
were far less, but still significant. In taxon of those who were prone to
alcoholism but otherwise with week intensity of aberrant behavior, normal
conative and something above average cognitive functions and average level of
socialization, there were 57.2% of male and 42.8% of female subjects. In the
taxon of subjects very badly adapted to school environment because of lower
efficiency of conative regulators, in spite of normal functions of cognitive
processor, there were 56,3% of male and 43.7% of female subjects. Therefore,
the intensity of aberrant behavior was significantly higher at men of this age,
and also the intensity of all modalities of behavior of that kind was also
higher. Of all male subjects, only 24% didn't show any serious symptoms of
aberrant behavior, and even 27.6% showed symptoms of, in essence, psychopathic
behavior. On the contrary, from all female subjects, almost 60% didn't show any
serious symptoms of aberrant behavior, and only 3.7% had symptoms of behavior
that are characteristic for population of psychopath. Because of that,
coefficient of separation of sexes was significant, but in essence, relations
between belonging to taxons and sex weren't symmetrical: coefficient of
belonging to taxon on the basis of subject's sex was 0.56, and coefficient of
belonging to sex on the basis of belonging to certain taxon was 0.72, and that
is not only significant, but also large difference. As this results were in
concordance with results of former analysis on sexual dimorphism in
criminological relevant space, some explicative hypothesis were suggested on
the basis of previous researches on sexual dimorphism.
KEY WORDS:
aberrant behavior/ sexual dimorphism / taxonomical analysis / analysis of
correspondence